Otvorene večeri poezije
71

Cvijanović: Aleksa Šantić mora biti putokaz za nas koji živimo u BiH

G. Š.
Željka Cvijanović (Foto: G. Š./Klix.ba)
(Foto: G. Š./Klix.ba)
Tradicionalnu manifestaciju "Šantićeve večeri poezije" koje se po 101. put održavaju u Vladičanskom dvoru u Mostaru, otvorila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Tom prilikom je kazala da Aleksa Šantić mora biti putokaz za sve koji žive u BiH.

Ona je kazala kako je Aleksa Šantić bio velikan na čije su postojanju svi zahvalni, te da joj je veliko zadovoljstvo biti u Mostaru zajedno sa poklonicima riječi i djela Alekse Šantića i prisustvovati ovoj važnoj manifestaciji.

"Aleksa Šantić je prije svega simbol ljubavi, slobode i rodoljublja, iz njegovog umjetničkog opusa i bremenitog života možemo naučiti i kako svim svojim bićem voljeti svoju otadžbinu, ali i svakog običnog malog čovjeka, ne gledajući ko je on. Šantić je u tom smislu bio mnogo više od pjesme, mnogo više od imena i prezimena, mnogo više od historijskog trenutka u kojem je živio. Šantić je vanvremensko podsjećanje na najveće i najtananije vrijednosti koje nam moraju biti zvijezda vodilja u našem svakodnevnom djelovanju i našim svakodnevnim odnosima, jer Šantića su podjednako voljeli svi bez obzira na njegovu vjeru ili naciju, ali je isto tako i on volio sve bez obzira na njihovu vjeru i naciju“, kazala je Cvijanović.

Zato je, kako je naglasila, važno spriječiti da bilo kakve nesuglasice bace i najmanju sjenu na ono za šta je Šantić živio i što je ostavio iza sebe.

"To je dio identiteta svih nas, i to svih nas zajedno. Moramo se truditi da uvijek pronađemo ono šantićevsko u sebi jer samo na taj način možemo biti bolji ljudi i bolje komšije“, kazala je Cvijanović.

Kazala je da se teoretičari i historičari slažu da je Aleksa Šantić bio srpski nacionalista iz Hercegovine u najpozitivnijem smislu te riječi, ali da istovremeno njegov nacionalizam nije nipošto bio isključiv, nego naprotiv, impulzivan i uključiv i da se podjednako otvarao prema svim svojim komšijama koje je smatrao svojom braćom.

Dodala je da se o Aleksi Šantiću ne može govoriti, a da se ne spomene njegov društveni rad, politički angažman i kulturna emancipacija Mostara toga vremena.

"Za nas sve koji živimo u Bosni i Hercegovini Aleksa Šantić mora biti putokaz za bolje međusobne odnose, više razumijevanja i sloge, jer Šantić podjednako pripada svima, a istovremeno za čudo ne pripada nikome posebno. Vrijednosti i ideali za koje se Šantić zalagao su univerzalne i vanvremenske, kao što je krajem 19. i početkom 20. vijeka bilo potrebno za njih se grčevito boriti, tako je nažalost i danas“, kazala je Cvijanović.

Ovogodišnje 101. izdanje Šantićevih večeri poezije održava se od 11. do 18. oktobra u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta gradski odbor Mostar i Srpskog kulturnog društva Gusle uz poštivanje epidemioloških mjera.