Udruženje BOSFAM
93

Bh. žene žrtve rata spašavaju tradiciju: Tkaju ćilime s bosanskim motivima i prodaju ih

Piše: M. N.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
Tradicionalni zanati u BiH jedva opstaju i mnoge zanatlije upozoravaju kako nemaju kome prenijeti svoje znanje jer se ta vrsta posla rijetko cijeni. Žene članice udruženja BOSFAM odlučile se su da se odupru tome i bore se za opstanak tradicije ručnim tkanjem ćilima. Iza ovog projekta krije se jedna topla, humana priča.

Udruženje Bosanska familija - BOSFAM fomirano je u Tuzli prije 25 godina. Nastalo je u ratu kao podrška ženama žrtvama rata, a potom preraslo u projekt ekonomske podrške ženama.

"Projekt tkanja traje godinama i u okviru njega pravimo ćilime koji su s bosanskim motivima, ali ima tu i drugačijeg dizajna i boja", kazala je Munira Beba Hadžić, osnivačica udruženja.

Svi oni koji trenutno borave u Sarajevu imat će priliku pogledati izložbu ćilima koje su ručno radile bh. heroine. Dosta njih od toga i živi, jer za sve što urade dobiju novac. Izložba "Bosanska tradicija, ljepota i rad: Ćilimi i žene, BOSFAM 2018" je postavljena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i prodajnog je karaktera.

"Izložbom obilježavamo dugogodišnji rad. Želja nam je da utječemo na to da se tkanje ne zaboravi, da se ovaj tradicionalni zanat obnovi i da dođe do povećanja vrijednosti tradicionalnog ručnog rada, da naučimo cijeniti svoju tradiciju", rekla je Hadžić.

U izložbu je uvršten i ćilim koji je nastao u projektu "Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici". Svaka od žena je imala svoj dio ćilima koji je tkala i posvetila nekome te utkala ime i prezime neke od osoba.

"Želimo se tradicijom boriti protiv zaborava, a to je ujedno i naš način traženja pravde za one koji su stradali", kazala je Hadžić.

Broj članica koje rade u okviru udruženja se mijenja, ali blizu 100 žena je vezano za ovo udruženje. Među njima su i žene iz Srebrenice koje su preživjele strahote genocida.

"Ponosna sam što i u Srebrenici postoje žene koje tkaju ćilime. Imamo postavljen ćilim 'Esma', zove se upravo po ženi koja ga je izradila. Ona je tokom rata izbjegla u Tuzlu, ali se vratila u Srebrenicu i tka te dobija sredstva za to što radi", rekla ja Hadžić.

Svaka žena koja izradi ćilim bude plaćena odmah nakon što obavi posao, a potom se ćilim prodaje. Udruženje ima listu prioriteta i najprije zovu žene koje nemaju nikakvih primanja.

"Solidarišemo se međusobno i dobro funkcionišemo", naglasila je.

Izložbu u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu možete pogledati od petka do ponedjeljka od 10 do 19 sati.