{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Teorija da naša memorija s godinama stari je obični mit

S
27.1.2010. u 23:00
0
4
Teorija da naša memorija s godinama stari je obični mit
0
Teorija da naša memorija s godinama stari je obični mit
Foto: Ilustracija
Memorija je ključna komponenta ljudske inteligencije i zbog toga treba raditi na njoj. Efikasnost kojom dolazite do informacija pohranjenih u mozgu definiše da li imate dobro ili loše pamćenje. Kad se nečeg sjetimo onda to rekonstruišemo od detalja za koje mislimo da su važni, navodi osnivač Svjetskog memorijskog šampionata Tony Buzan iz Velike Britanije.
Teorija kako se naša memorija troši kako starimo obični je mit. Ukoliko se mozak stimuliše na pravi način onda se memorija može poboljšati s godinama. Stariji ljudi koji rade misaone poslove, uče nove vještine i drže do fizičkog zdravlja imat će bolje mentalno zdravlje od mlađih ljudi koji ne obavljaju te aktivnosti.

Memorija se mora čuvati, vježbati i raditi na tome da se poboljša. Kako prenosi Daily Express, ljudsko pamćenje se može povećati tako što ćemo davati jače značenje stvarima koje želimo da zapamtimo.

1. Čula

Čovjek prima informacije preko vida i sluha. Informacija se čuva jednu do dvije sekunde prije nego odlučimo šta ćemo s njom. Ukoliko je ignorišemo, onda se ona neće spasiti u našem pamćenju.

2. Kratkoročno pamćenje

Ukoliko spazimo neki detalj on se pretvara u kratkoročnu memoriju koja može da pohrani samo sedam dijelova informacije u isto vrijeme. Ograničena radna memorija omogućava da odredimo prioritete i da se ne prezasitimo informacijama.

3. Dugoročno pamćenje

Bilo koja informacija može biti realizovana u memoriji kroz vježbanje i asocijacije. Kad se jednom informacija procesira može biti zatražena sedmicama, mjesecima ili godinama kasnije. Većina se najviše sjeća svog 18 rođendana jer ta godina ima posebno značenje.

Načini za poboljšanje memorije

Pohrana informacije će biti znatno lakša ako za nje vežemo neku asocijaciju u obliku ideje ili objekta. Ukoliko se upoznamo se nekim ko se zove Nina Dorić, njeno ime možemo poistovjetiti sa zvukom hitne pomoći, a prezime s grupom The Doors.

Mnogi ljudi se mogu sjetiti samo 20 posto memorijskog materijala nakon 24 sata. Studenti mogu poboljšati pamćenje ako nakon predavanja pregledaju materijal i još jednom tokom dana urade isto.

Pamtite tako što ćete ono što čujete u vlastitoj glavi oblikovati svojim riječima. Vlastita kombinacija i objašnjenje će vam pomoći da se bolje prisjetite neke informacije.

Mozak je dobar u uočavanju šablona i razmišljanju po redu. Možda se teško pamte brojevi 7, 1, 9, 3, 11, 5 ali ako ih poredamo u redoslijed 1, 3, 5, 7, 9, 11 bude mnogo lakše.

Koristite osim vida i ostala čula. Uključite slušanje, miris, okus i dodir u procesu memorisanja informacija.

Miris može biti odličan pokretač zaboravljenih i zabačenih sjećanja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: