{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Post u službi zdravlja: Sve prednosti cjelodnevnog gladovanja u zdravstvenom smislu

15.6.2015. u 22:18
1.174
253
Post u službi zdravlja: Sve prednosti cjelodnevnog gladovanja u zdravstvenom smislu
1.174
Post u službi zdravlja: Sve prednosti cjelodnevnog gladovanja u zdravstvenom smislu
Foto: Arhiv/Klix.ba
Bliži se ramazan, sveti mjesec posta u islamu, u kojem se muslimanima savjetuje da se suzdržavaju od pretjerivanja svake vrste, prvenstveno kroz cjelodnevni post od hrane i pića.
Cilj posta za vrijeme ramazana je, vjerski gledano, približavanje bogu kroz isposništvo i suzdržavanje od pretjerivanja i svih loših navika, no post ima i svoju zdravstvenu funkciju, te je on obraćanje bogu koje ima svoju važnu misiju sa medicinskog aspekta.

Post se od davnina koristi u iscjeliteljske svrhe, a poznati su slučajevi ljudi koji su uz pomoć posta izliječili rak i mnoge druge bolesti. Ono što je već poznato u nauci jeste da osoba bez hrane, živeći samo na vodi, može izdržati 40 dana, te da je svaka dijeta duža od 30 dana nezdrava za organizam.

Ipak, ramazan, koji u prosjeku traje 30 dana, idealan je vremenski period za poboljšanje zdravstvenog stanja cjelokupnog organizma.

Zdravstvena misija posta je postići blagostanje i zdravlje



"Zdravlje je blagostanje, a misija posta je upravo postići zdravlje. Unaprijeđenje i očuvanje zdravlja je imperativ u zdravstvu, jer je lakše spriječiti nego liječiti. Post je, prema tome, jedna od aktivnosti koja vodi ozdravljenju", za Klix.ba pojašnjava prim. prof. dr. med. sci. Nurka Pranjić, redovna profesorica i specijalistica i medicine rada u Tuzli.

Dr. Pranjić navodi kako post ima zadaću da očuva i unaprijedi fizičko, te uzdigne psihičko zdravlje, dovede do detoksifikcije organizma i oslobađanja od svih štetnih materija koje unosimo u naš organizam u hrani i iz okoliša, te podigne imunitet. Pored toga, posebno je blagotvoran danas u savremenom društvu u kojem vladaju bolesti poput gojaznosti, masnoće u krvi, poremećaji srčano-žilnog sistema, depresije i brojni poremećaji mentalnog zdravlja.

"Post obnavlja i aktivira unutrašnje potencijale našeg organizma, ljude čini boljim jer ih vraća dobru i možemo ga posmatrati kao ozdravljenje duha i tijela", navodi Pranjić.

Na koji način post tačno funkcioniše i šta radi našem organizmu?



Post organizam dovodi u stanje mirovanja, te se dešava nešto kao skoro pravi bazalni metabolizam. Time se tijelo odmara, uklanjaju se probavne smetnje, poboljšava se periferna cirkulacija, srce, pluća i mozak se opskrbljuju sa više krvi, te se olakšava rad srca, bubrega i centralnog nervnog sistema.

Pored toga, post doprinosi prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dovodi hormonski sistem u ravnotežu, pomaže kod poremećaja u radu štitne žlijezde i hormona, osnažuje centralni nervni sistem, podiže funkcije mozga i omogućava bolje funkcionalno stanje cjelokupnog organizma i tijela i duha.

"Mi ljudi općenito jedemo previše, puno više nego što nam treba da ne bismo bili gladni. To je zato što živimo u izobilju, hrana je dostupna 24/7, a marketing prehrambene industrije nas na sve moguće načine navlači da stalno želimo nešto jesti. Čovjek je i genetski prilagođen na povremeni post, jer hrane nije uvijek bilo u izobilju. Zašto je povremeno preskakanje obroka (povremeni post) vrlo zdravo? Dok stalno nešto jedemo, tijelo troši 80% energije na probavu hrane i ne stiže odrađivati druge važne poslove. Tek kad nije zauzeto neprestanom probavom hrane, može raditi na detoksifikaciji i regeneraciji stanica, što je vrlo važno za sačuvati dobro zdravlje", kaže nutricionistica Anita Šupe, autorica knjige i bloga "Istine i laži o hrani", koja se obračunava s ustaljenim predrasudama i ruši mitove o "zdravoj" i "nezdravoj" prehrani.


Uz post za vrijeme ramazana se kombinuje i umjerena fizička aktivnost kroz namaz i obraćanje bogu.

"To je kombinacija duhovne i fizičke relaksacije koju možemo smatrati zdravim stilom života. Iz tog razloga post nosi i tu univerzalnu notu jer su njegova pravila primjenjiva u medicini. U postu se ne pije alkohol, ne puše cigarete, ne koriste psihoaktivne supstance, ne pije se ni puno kafe i otprilike se zdravo živi i radi. Taj kontinuitet bi primarna medicina, primjerice, trebala da produži i nastavi kroz savjetovanje i podršku ljudima u očuvanju zdravlja", kazala je dr. Pranjić u razgovoru za Klix.ba.

Baklavu ostavimo za slavlje i Bajram



Post čini dobro i zdravima, ali i onima sa zdravstvenim problemima kao što je npr. gojaznost. Ipak, ne preporučuje se svima, kao što su npr. dijabetičari koji su na terapiji inzulinom, osobe koje su imale operaciju želuca, niti teški fizički radnici kao što su rudari, budući da postom neće postići zdravi efekat. Ukoliko niste sigurni da li ste u stanju da postite, posavjetujte se s vašim porodičnim ljekarom.

Mjesec ramazana sa sobom donosi radost iščekivanja iftara i konačno ponovno uživanje u omiljenoj hrani. Ipak, kako bi svi oni koji poste za vrijeme ramazana izbjegli prejedanje nakon iftara, dr. Pranjić savjetuje da se pokuša napraviti balans tako što ćemo konzumirati što više zdravih namirnica.

"Trebamo izbjegavati previše masnu hranu jer ona opet iznova optereti organizam i ne postiže se efekat posta o kojem govorimo. Naša tradicionalna kuhinja sadrži puno životinjskih masti koje nisu zdrave, te je njih potrebno zamijeniti sa dobrim mastima kao što je maslinovo ulje, jesti što više svježeg povrća i voća, te konzumirati što manje zaslađenih sokova i generalno šećera, tako da ćemo baklavu i teške zaslađene kolače ostaviti za slavlje, kada bude Bajram", našalila se dr. Pranjić u razgovoru za Klix.ba.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: