Demeciju ljudi obično zovu senilnost, a radi se o postupnom pogoršanju intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša procjena – osoba ima teškoća u razumijevanju ličnih situacija, planiranju ili odlučivanju, gubi vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.
Istraživački tim koji je radio na utvrđivanju veze između cinizma i demencije, kojeg je vodila Anna-Maija Tolppanen sa univerziteta u istočnoj Finskoj, definirali su cinizam u ovom kontekstu kao nepovjerenje i vjerovanje u to da su drugi ljudi motivirani isključivo sebičnim ciljevima.
Nivo cinizma kod neke osobe procjenjivali su na način da bi od njih tražili da određene izjave ocijene tačnim ili pogrešnim. Neke od izjava su: "Većina ljudi laže", "Većina ljudi će iskoristiti svaku priliku da profitira na bilo koji način", "Sigurnije je ne vjerovati nikome" i sl.
Pored psiholoških faktora koji utječu na razvoj demencije, istraživači su u konačni rezultat istzraživanja uključili i zdravstvene faktore kao što su visok krvni pritisak, visoka razina holesterola, te pušenje.
Ranija su istraživanja već potvrdila vezu između cinizma i zdravstvenih problema, pokazavši kako su cinici i ljudi skloni nepovjerenju generalno skloniji bolestima kardiovaskularnog sistema, te različitih vrsta tumora, no ovo je prva studija koja istražuje vezu između cinizma i demencije.
"Već imamo neke rezultate o tome kako optimistični ljudi imaju niži rizik za obolijevanje od demencije. Ovi rezultati definitivno pokazuju kako nečiji način razmišljanja i karakteristike ličnosti imaju utjecaj na sveukupno zdravlje", poručila je voditeljica istraživanja Anna-Maija Tolppanen.
