Kada perete ruke antibakterijskim sapunom i ispirete usta antiseptičnom vodicom, pomislite nekada i koliko korisnih bakterija ubijate na taj način.
"Ljudi se najviše iznenade kada saznaju da u svojim tijelima imamo 10 puta više bakterijskih ćelija nego ljudskih. Zapravo, ako ćemo gledati po broju ćelija, ljudi su 90 posto bakterije", izjavio je Philip Calder, ekspert za nutricionističku imunologiju na Univerzitetu u Southamptonu (Velika Britanija).
Uz nas živi 100 triliona bakterija, a 95 posto njih živi u našoj utrobi. Ostale kolonije nalaze se na našoj koži, respiratornom sistemu i genitalijama. Većinom su bezopasne i korisne za nas, ali tu su i "loše bakterije", koje mogu biti loše za zdravlje. Ipak, nismo bolesni, budući da je naše tijelo zaseban ekosistem u kojem bakterije održavaju stalnu ravnotežu. Ukoliko se ravnoteža poremeti, dolazi do bolesti.
Pogledajte neka od otkrića o dva kilograma bakterija koje žive u nama.
Bakterije koje tjeraju tjeskobu
Neke od bakterija u našem organizmu mogu uticati na raspoloženje. U jednoj studiji, miševi su hranjeni lactobacillusom (bakterijom koja živi u našoj utrobi, a obično se dodaje probioticimi) i bili su mnogo manje nervozni.
Razlog za to je taj što ove bakterije proizvode GABA-u, moždanu hemikaliju koja ima smirujući uticaj.
Bakterije su dobre za kožu
Uobičajena je zabluda da je čišća koža i zdravija. Bakterije koje žive na našoj koži imaju veoma bitnu ulogu.
"Ukoliko često perete ruke, one se isuše. To je zbog toga što isperete svu masnoću, ali i veliki broj bakterija koje održavaju stanje kože. Ukoliko pretjerano koristite sapun i deterdžent, neki mikroorganizmi će nestati, a drugi postati dominanti. To može dovesti do problema poput dermatitisa", kaže Mark Fielder, medicinski mikrobiolog na Univerzitetu Kingston.
Poljupcem razmjenjujemo i bakterije
Svaka osoba ima svoju mješavinu bakterija, baš poput otisaka prstiju. Ukoliko živite s nekom osobom, ona će vjerovatno imati slične vrste bakterija kao i vi, budući da se bakterije prenose između ljudi.
Svaki put kada poljubite nekoga, razmijenite oko milion bakterija, tako mikrobiologija vaše utrobe postaje sličnija onoj vaših najdražih.
Bakterije vas mogu spasiti od srčanog udara
Ljudi sa aterosklerozom imaju drugačije bakterije od ljudi koji je nemaju. Švedski istraživači pronašli su glavne razlike između bakterija u utrobi ljudi koji su imali moždani ili srčani udar od zdravih ljudi.
Smatra se da zdravi ljudi imaju više bakterija koje proizvode karotenoid, antioksidant koji štiti od angina i srčanih i moždanih udara.
Transfuzijom bakterija protiv infekcija
Klinička testiranja pokazala su da je korištenje "dobrih" crijevnih bakterija efikasnije u borbi protiv infekcije nego antibiotici. 16 pacijenata sa recidivom C. Diff, bakterijske infekcije crijeva, dobili su "transplantaciju" četiri puta dnevno tokom četiri dana. 81 posto bilo je izliječeno, za razliku od 31 posto pacijenata koji su odabrali antibiotike.
Lawrence Brandt, profesor medicine na Albert Einstein College of Medicine u New Yorku, smatra da bi se na ovaj način mogla liječiti i druga stanja, poput pretilosti i Parkinsonove bolesti.
Neke bakterije vas održavaju u liniji
Bakterije pronađene u utrobi pretilih osoba efikasnije su u izvlačenju kalorija iz hrane. Smatra se da su efikasnija za čak 10 do 15 posto.
Testovi na miševima pokazali su kako su se miševi kojima su ubačene bakterije iz utrobe pretilih miševa udebljali više od onih kojima su ubačene bakterije mršavih miševa.
Bakterije pomažu djelovanje lijekova
Bakterije u utrobi određuju na koji će način naš organizam reagirati na lijek. One probavljaju lijekove i mijenjaju njihovu apsorpciju i toksičnost, a mogući su dobri i loši efekti.
Ovo objašnjava zašto ljudi različito reagiraju na lijekove i zašto lijekovi nekada jednostavno prestaju da djeluju na osobe kod kojih su ranije bili efikasni.
Smanjuju rizik od raka
Istraživači proučavaju bakterije u utrobi, posebno Escherichiu coli (E. coli), kako bi utvrdili njihovu povezanost sa rakom debelog crijeva.
"Nekada E. Coli može biti sasvim bezopasna u utrobi zdravih ljudi, ali problem nastaje u slučaju upale, što se dešava ukoliko su crijeva oštećena. To smanjuje broj 'dobrih' bakterija, a povećava prisustvo E. Coli", kaže Barry Campbell, fiziolog Univerziteta u Liverpoolu.
Ključ imuniteta kod beba
Tokom prva tri mjeseca trudnoće, "dobre" bakterije iz majčinog organizma prelaze na bebu.
Tokom poroda, bebe dolaze u susret sa novim bakterijama. Djeca rođena prirodnim putem imaju drugačije kolonije bakterija od djece rođene pomoću carskog reza. Ta djeca su i zdravija, budući da kolonije bakterija iz utrobe ojačavaju imunološki sistem.
Važno je i šta jedemo
Bakterije iz utrobe žive od onoga što jedemo i ostataka mrtvih ćelija te se kolonije razlikuju ovisno o našoj ishrani.
Ishranom bogatom masti i ugljikohidratima možemo prilično uticati na naše zdravlje, budući da takva ishrana najviše pogoduje bakterijama u organizmu. Da li će to biti dobro ili loše za organizam – ovisi od kolonija koje se već nalaze u nama.
