U tom izvještaju, plod rada 16 istraživačkih instituta u Evropi, objavljeno u američkom časopisu Science 28. oktobra, dosad je najdetaljniji informatički model o utjecaju globalnog zatopljenja na okoliš i stanovništvo u zapadnoj Evropi do 2080.
"Od svih evropskih područja, mediteranski bazen čini se najosjetljivijim na globalno klimatsko zatopljenje", jer će porast temperatura izazvati nestašicu vode, kažu autori tog dokumenta.
"Posljedice će biti suše, šumski požari, premještanje tradicionalnih vrsta stabala na sjever i gubitak obradivih površina", dodaju oni.
Prema njihovu scenariju, od 14 do 38 posto stanovništva Mediterana živjet će u zonama gdje će biti nestašice vode. Zagrijavanje klime promijenit će količinu snijega u Alpama.
Prema toj studiji, sljedećih decenija snijeg će padati najčešće na visini između 1500 do 1700 metara, nasuprot visini od oko 1300 metara danas. U švicarskim Alpama, primjerice, površine pogodne za skijanje trebale bi se sa sadašnjih 85 posto smanjiti na 63 posto, ocjenjuju istraživači.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
