{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


(R)evolucija homebrewinga u BiH: Kućno pravljenje piva dobiva svoje poklonike i u našoj zemlji

11.9.2014. u 22:26
417
62
(R)evolucija homebrewinga u BiH: Kućno pravljenje piva dobiva svoje poklonike i u našoj zemlji
417
Homebrewing, u prevodu na naš jezik, znači kućno pravljenje i kuhanje piva i kao takav postoji još od vremena Vikinga gdje su porodice kuhale svoje pivo, u čemu su prednjačile žene.
Pokret homebrewing, koji je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća u Americi kao odgovor velikim industrijskim pivskim koncernima koji su masovno nudili loša piva, te koristili nekvalitetne, zamjenske i manje vrijedne sirovine i mnoge dodatke koji uništavaju pivo (poput riže ili kukuruza), danas je zavladao cijelim svijetom.

Homebrewing nije zaobišao ni BiH, u kojoj danas ima aktivnih 50-ak homebrewera, a portal Klix.ba vam danas predstavlja jednog od njih, Admira Rahmanovića (33) iz Zenice koji već nekoliko godina živi i radi u Švedskoj.

Homebrewing je, pojašnjava Admir u razgovoru za Klix.ba, jako ekspandirao u zadnjih 10 godina, te je od hobija postao globalni pokret koji se nametnuo kao sve ozbiljnija konkurencija komercijalnim i industrijskim pivovarama. Mikro pivovare, kojima predhodi homebrewing, bilježe stalni porast, a to nije mimoišlo ni Balkan.

Trotter Brown Ale Etiketa (Foto: Privatni album)
Trotter Brown Ale Etiketa (Foto: Privatni album)

Volimpivo.ba: Baza za bh. homebrewere nastala nakon tema na Klix forumu



U BiH još uvijek ne postoji brew shop koji bi omogućio nabavku sirovina ili opreme za pravljenje piva, tako da se homebrewing kod nas još uvijek kreće pionirskim koracima. Osnovne stvari ljudi nabavljaju većinom preko foruma Volimpivo.ba, uz pomoć već etabliranih homebrewera, a postoje naznake i nada da će prvi brew shop u BiH otvoriti jedna od prvih bh. craft mikro pivovara, Oldbridž iz Mostara.

"Inače se okupljamo oko foruma Volimpivo.ba koji je baza za sve bh. homebrewere, a koji je nastao nakon par tema o homebrewingu na Klix Forumu koje ispočetka niko nije shvatao - ali je, pokazalo se, mnoge natjerao da promisle malo više o pivu. U svakom slučaju, kao prvi bh. homebrewer ostat će upisan Davor Kučera. Da njega nije bilo, vjerovatno se današnji aktivni homebreweri nikada i ne bi uključili u sve to", priča Rahmanović.

On je, kako kaže, imao sreću da opremu nabavlja u Švedskoj gdje je homebrewing toliko popularan, da u samom komšiluku ima tri potpuno opremljena brewing shopa, a ljudi koji se bave homebrewingom se broje hiljadama.

A kako se uopšte rodila ideja da pravi pivo?

Perhan (Davor Kučera) (Foto: Privatni album)
Perhan (Davor Kučera) (Foto: Privatni album)
"Mislim da je priča o počecima svakog homebrewera zapravo identična. Oduvijek sam volio pivo, ali zapravo sam cijeli život kao i svi ostali na Balkanu bio ograničen na nekoliko piva, iste vrste. To jeste - lager piva koja su zapravo jedina udomaćena u BiH i koja se sva ličila jedna drugima i kao totalnom laiku bilo važno da su samo hladna", pojašnjava Admir.

Kad se prije nekoliko godina preselio u Švedsku, prvi put je zapravo, kako kaže, došao u kontakt sa "pravim" pivom.

"Otkrio sam zapravo cijeli jedan novi svijet koji me apsolutno fascinirao, da sam išao u to sve dublje i dublje. Do tada su mi termini kao što je American Pale Ale ili India Pale Ale bili totalna nepoznanica i bio sam, moram priznati prilično skeptičan kad su mi objasnili šta bih zapravo trebao da probam, pogotovo iz razloga što je riječ o pivu koje je dva-tri puta skuplje od lagera i kao takvo sam ga već unaprijed osudio kao precijenjeno. To su u svakom slučaju puno kompleksniji stilovi piva od lagera, i kao što rekoh, otvorili su mi jedan cijeli novi svijet u kojem sam potpuno zagrižen ušao i tako saznao da se vlastito pivo može praviti. I onda, jedno je vodilo drugome. Bjesomučno su se čitali forumi, kontaktirali već etablirani homebreweri i tako se polako počela skupljati oprema", pojašnjava naš sagovornik.

Sveopšta euforija nakon prvog napravljenog piva



"Toliko sam noći proveo pored fermentora i slušao kako kvasac radi, da se i supruga zabrinula za mene. I čekanje je bilo sigurno najgore. Nakon flaširanja piva i primarne fermentacije potrebno je da pivo u flašama odleži najmanje 20 dana. Mislim da mi je tih 20 dana bilo 20 godina. Nisam brojao čak ni sate, već sekunde. Kad smo svečano otvorili prvu bocu, od straha sam prepustio supruzi da prva proba. I bilo je super. Toliko super da su se onda piva redala jedna za drugom", prisjeća se Admir.

Dosad je, pod imenom Trotter, pravio već sedam različitih vrsta piva, a u prosjeku kuha svakih mjesec dana po 23 litra. Uglavnom kreće sa etiketom i odabirom stila koji će raditi, a nakon toga eksperimentiše modificiranjem već postojećih recepata. Ističe kako je glavni sastojak piva upravo strpljenje.

Trotter APA (Foto: Privatni album)
Trotter APA (Foto: Privatni album)
"Naravno da je teško čekati najmanje mjesec dana da vam pivo bude gotovo, ali strpljenje je presudno i glavni sastojak", ističe Rahmanović.

Pivo nikad ne kuha za vlastite potrebe, jer to, kaže nije ni temeljna ideja homebrewinga, već ga dijeli prijateljima ili šalje na homebrewing takmičenja.

"Mislim da nema većeg užitka od toga da primiš MMS od nekog prijatelja koji upravo degustira i hvali tvoje pivo. A o nagradama da i ne govorim. Konkurencija među homebrewerima je istinsko zadovoljstvo, jer svi mi gledamo da napravimo što bolje i originalnije pivo. A samo ispijanje piva među homebrewerima je poseban ritual, i teško da možete pronaći homebrewera koji se opija", navodi naš sagovornik.

Druženje homebrewera: Najljepši dio čitave priče



Admir govori kako je najljepši dio čitave priče o homebrewingu upravo druženje homebrewera, gdje ljubitelji piva imaju priliku da se upoznaju, razmijene ideje, nauče mnogo toga i sklope prijateljstva. Forum Volimpivo.ba često organizuje druženja koja okupljaju brewere Doboja, Sarajeva, Zenice, Foče, Orašja, Mostara, Tuzle, Prijedora, te mnogih drugih gradova iz BiH.

"Donesu svoja piva, upali se roštilj - pa onda krenu degustacije, takmičenja i zapravo najljepši dio te cijele priče. Dosta članova foruma i bh. homebrewing scene je nastavilo život van BiH, kao i ja sam, tako da nas praktično ima sa svih meridijana. I što je najljepše, svaki dan imamo više i više novih članova koji se zanimaju za homebrewing i polako skupljaju opremu", ističe Admir.

Druženje homebrewera (Foto: Privatni album)
Druženje homebrewera (Foto: Privatni album)


Kad je u pitanju homebrewing u regiji, Hrvatska je vodeća na Balkanu - ona broji nekoliko stotina aktivnih homebrewera, a mikro craft pivovare se sve češće otvaraju u ovoj zemlji.

"Upravo ovih dana na svom tržištu dobijaju Zmajsku Pivovaru, ljude koji su kao i svi mi počeli kao homebreweri. S druge strane, imaju puno lakši pristup sirovinama i opremi pa s toga i ne čudi da je kod njih sve to na većem nivou. U svakom slučaju, saradnja i druženja postoje u cijelom regionu i u kontekstu granica - možemo reći da ih što se tiče homebrewinga nema", priča Rahmanović.

Pivo za Partibrejkerse



Admir je radio i pivo za Partibrejkerse, kad je, prilikom njihovog gostovanja u Švedskoj, odlučio da jedan dio kuhanja meksičke cerveze odvoji i za njih. Napravio je etikete, napunio nekoliko boca i predao im kao simboličan poklon.

"Ne znam ni da li su popili to, jer niko od njih ne pije uopšte. Uglavnom, mediji su tu priču okrenuli totalno, pa je na kraju ispalo da se već uveliko proizvodi Partibrejkers pivo. Što do dana današnjeg, nije istina naravno. A da li će to da zaživi, ostaje na njima u svakom slučaju", kaže naš sagovornik.

Trotter Partibrejkers Cerveza (Foto: Privatni album)
Trotter Partibrejkers Cerveza (Foto: Privatni album)


Rušenje "lager-kulta" i serviranja "prerađene vode"



Što se tiče situacije u BiH, Admir ističe kako se nada edukaciji i boljoj ponudi piva. Danas u bolje opremljenim prodavnicama u BiH možemo naći 20-tak vrsta piva, no problem je u tome, pojašnjava naš sagovornik, što se radi o jednom te istom pivu, samo pod različitim brendovima.

"Nadam se rušenju 'lager-kulta', te da će tržište početi nuditi i širi izbor različitih stilova piva. Te naravno da će ljudi probavati nova piva, a time ostavljati i prostor za pojavu lokalnih mikro pivovara koje će vam servirati puno kvalitetnije i zdravije pivo, nego što je danas slučaj sa monopolom velikih pivovara koje vam praktično serviraju prerađenu vodu", ističe.

Njegova tri omiljena piva su, dodaje Čikaško Kalifornijska Lagunitas IPA, Geteborška Poppels IPA, te "jedan dragulj koji zahtjeva cijeli ritual degustiranja" - Tokyo od BrewDoga.

"Ako se nađete u prilici da probate jedno od nabrojanih, učinite to obavezno. I naravno, ako vam se nađe u blizini koji Trotter iz moje kuhinje", zaključuje Admir Rahmanović u razgovoru za Klix.ba.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: