Rezultati ovog istraživanja, urađenog na uzorku od 3.580 građana BiH pod nazivom "Glas tihe većine", koje su danas na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavili rezidentna predstavnica UNDP-a Christine McNab, njen zamjenik Stefan Preisner i holandski ambasador u BiH Karel Vosskuehler, pokazuju da su građani BiH za razliku od političara mnogo otvoreniji za promjene, ali su pritom i oni opterećeni mnogim kontradikcijama i problemima.
Studija otkriva zanimljivu oprečnost kada se uporede procjene zadovoljstva ličnim životom i procjene situacije u zemlji. S jedne strane gotovo tri četvrtine ispitanika su izjavili da su svojim ličnim životom zadovoljni ili prilično zadovoljni, ali je s druge strane, kada je u pitanju država, devet od deset ispitanika okarakteriziralo situaciju prilično ili jako lošom. Mišljenje o situaciji u zemlji je obilježeno i sviješću o stagnaciji, jer 70 posto ispitanika smatra da je trenutna situacija u BiH gotovo ista kao prije godinu dana.
Ispitanici imaju više povjerenja u policiju nego u bilo koju drugu instituciju. Ukupno gledano, postoji povjerenje u Javni TV servis i općinske organe vlasti, što upućuje na zaključak da većina ljudi svoj život definira lokalno.
Devet od deset ispitanika vjeruje da je javni sektor korumpiran i isto toliko ih vjeruje da zvaničnici općenito na položaje ne dolaze na osnovu stručnosti. Više od dvije trećine ispitanika također misli da je većina međunarodnih organizacija u BiH korumpirana. Međutim, konkretna iskustva s korupcijom u proteklih 12 mjeseci su u velikoj suprotnosti s mišljenjem o njenom postojanju, jer ogromna većina ispitanika nije mogla navesti konkretne slučajeve korupcije u javnom sektoru niti u privredi.
Gotovo devet od deset ispitanika prihvata bh. identitet, ali postoji manjina od 14,2 posto (većinom Srba i u manjem broju Hrvata), koji se isključivo identificiraju sa svojom etnoreligijskom grupom. Neki od njih su raseljene osobe koje se nikad nisu vratile u prijeratne domove. Ove osobe s isključivim identitetom su manje sklone mirnim oblicima političkog djelovanja, a dvostruko sklonije korištenju nasilja kako bi postigli političke ciljeve. U izvještaju se sugerira da ove osobe predstavljaju segment bh. društva koji zahtijeva pomno praćenje kod bilo kakvih značajnijih promjena, posebno ustavnih.
U BiH je došlo do sloma društvenog povjerenja, jer samo 7,2 posto ispitanika smatra da se drugim ljudima može vjerovati. U poređenju s drugim zemljama, uključujući one kao što je Irak, BiH se u ovom segmentu nalazi na dnu. Ljudi u BiH također ne očekuju da će njihovi sugrađani pokazati visoki stepen korektnosti. Velika većina mladih želi da emigrira u inozemstvo ako im se za to ukaže prilika.
Odnos između birača i svijeta politike u BiH nije odnos aktivnog interesa i angažmana. Moglo bi se reći da je neangažiranost temeljna odrednica između građana i politike. Nijedna druga zemlja u tranziciji nema sličnu proporciju ispitanika koji navode da uoće nisu zainteresirani za politiku (24 posto). Slabo interesovanje za politiku najviše se odnosi na mlade i osobe s niskom stručnom spremom.
Među građanima BiH postoji velika spremnost za promjene. Devet od deset ispitanika favorizira "veliku promjenu", polovina odbacuju dejtonski ustav, dok gotovo tri četvrtine žele promjenu sistema vlasti. Međutim, postoje velike razlike između pojedinih bh. naroda. Dok 70,3 posto Hrvata i 59,2 posto Bošnjaka smatra da Daytonski mirovni sporazum nije postigao uspjeh, 68,3 posto Srba misli suprotno. Uprkos razlikama u vezi s modelom budućeg uređenja BiH, "tiha većina" je više zainteresirana za različite varijante jedinstva nego za podjelu.
Prema većini ispitanika, glavna snaga BiH za budućnost su mladi ljudi i ljudski resursi općenito. Snažno je uvjerenje (71 posto) da budućnost BiH u osnovi leži u članstvu u Evropskoj uniji, što istovremeno ocrtava i nizak nivo povjerenja u institucije vlasti. Stiče se utisak da građani BiH vizije i rješenja traže izvan zemlje.
Kako je na kraju prezentacije istaknuo zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a Stefan Preisner, istraživanje je pokazalo da ljudi u BiH imaju mnogo više zajedničkog od onoga što ih razdvaja.
