Tačno vrijeme kada će se to dogoditi teško je odrediti, no statistika pokazuje da SAD novog stanovnika dobije svakih 11 sekundi - nova se beba rađa svakih 8 sekundi, netko umre svakih 13 sekundi, a netko imigrira u SAD svakih 30 sekundi.
Tim ritmom brojka od 300 miliona stanovnika trebala bi biti dosegnuta u oktobru ove godine.
Generator rasta su Latinoamerikanci, imigranti i oni rođeni u SAD-u, a samo u prošloj godini na njih se odnosila polovica rasta, više nego u slučaju bilo koje druge etničke ili rasne skupine.
Bijelci koji nisu latinoameričkog porijekla, a koji čine dvije trećine stanovnika SAD-a, činili su istodobno manje od jedne petine rasta. Ujedno, od ukupno 2,8 miliona novih stanovnika SAD-a iz prošle godine na imigrante se odnosilo više od miliona, a na prirodni prirast 1,7 miliona.
Kada je 1967. godine broj stanovnika SAD-a dosegnuo 200 miliona, manje od 10 miliona stanovnika bilo je rođeno izvan SAD-a. Tada nije bilo podataka o broju Hispanoamerikanaca, s obzirom da je prvi pokušaj da ih se prebroji učinjen popisom stanovništva 1970. godine, a rezultati su bili dvojbeni.
Naime, ured za popis stanovništva izbrojio je oko 9,6 miliona Latinosa, odnosno nešto manje od 5 posto od ukupnog broja stanovnika, što je dijelom pripisano činjenici da se velik broj stanovnika porijeklom iz Latinske Amerike izjasnilo da dolazi iz "središnje ili južne Amerike", no u tom popisu mislilo se na središnje ili južne savezne države SAD-a.
Broj stanovnika SAD-a, treće o veličini zemlje na svijetu, godišnje se povećava za manje od 1 posto, a očekuje se da bi granicu od 400 miliona stanovnika trebala biti prijeđena 2040.-tih.
Tada bi, procjenjuje se, Hispanoamerikanci mogli čini oko četvrtine stanovnika, crnci više od 14 posto, a Azijati više od 7 posto.