Nakon raspada Jugoslavije, od pet tadašnjih republika a sada država, najlošija gospodarska situacija je u Bosni i Hercegovini. Po podacima Svjetske banke, neznatno ispred BiH je Makedonija, zatim Srbija, dok je Hrvatska u nešto povoljnijoj situaciji. Daleko ispred svih je Slovenija, čiji bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika višestruko nadmašuje ostale države u regiji. Ništa povoljnija situacija za građane u BiH nije ni sa siromaštvom. Neslavno prvo mjesto ponovo zauzima BiH. Veći broj siromašnih ima samo Kosovo, bivša srpska pokrajina. Službeni podaci tvrde da je svaki četvrti građanin u BiH ispod crte siromaštva, dok ih se još otprilike toliko nalazi tik ispred te neslavne crte i samo je pitanje vremena kad će se spustiti ispod, svakako ako se nešto značajno ne dogodi. Razmatrano po entitetima, postotak siromašnih znatno je veći u RS od Federacije. No, i u entitetima broj siromašnih se razlikuje od mjesta do mjesta. Najveći standard u Federaciji je u dijelovima gdje većinski žive Hrvati, potom Bošnjaci, a tek onda predjeli gdje žive Srbi. Ni u RS siromašni nisu ravnomjerno raspoređeni, najviše ih ima u istočnom dijelu RS. Osim niskih primanja zabrinjava i podatak da je prosječna plaća u Federaciji tek nešto veća od potrošačke košare, a u Republici Srpskoj plaća je čak i manja. Jedna od najugroženijih kategorija su umirovljenici, čija prosječna mirovina u Federaciji tek prelazi crtu siromaštva, a u RS je čak ispod crte. Makedonci su po broju siromašnih tik iza građana BiH. Čak 23 posto Makedonaca dnevno prima manje od 1,5 dolara, što ih svrstava u najnižu kategoriju siromaštva. Po istim izvorima, postotak siromašnih u Srbiji iznosi deset posto. No, taj broj bi bio znatno veći da su tom statistikom obuhvaćeni Romi, raseljene osobe i izbjeglice. Hrvatska je s pet posto siromašnih ispred ostalih, ali daleko iza Slovenije, koja nema problema sa siromaštvom. Službeni podaci govore da imaju tek jedan posto siromašnih, što je ispred mnogih država Zapadne Europe.