Paradajz je voće, bar što se tiče botaničke nauke.
Povrće nastaje iz dijelova biljke poput korjena ili lista, dok je paradajz (i svaka druga voćka) sjemeničasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta.
Ali nije to bitno- ovaj primjer je značajan jer pokazuje da su pogrešni zaključci neminovni, ako se vodimo isključivo "zdravim razumom" i ne posmatramo stvarnost kritički.
Pokušavam reći sljedeće: naše državno uređenje jeste nepravedno (kao i svaki oblik konsocijativne demokratije). Međutim, ono nije presudni razlog našeg nazadovanja, već su to bolesti bosanskohercegovačkog društva, poput netolerancije i gušenja individualnosti i različitosti uopšte, korupcije, konformizma, odsustva solidarnosti i naravno, etnocentrizma. Ovakav politički sistem je savršeno otjelovljenje svih tih boljki.
Kada se suočimo i poradimo na tim problemima, biće moguće dogovoriti se oko pravednijeg modela raspodjele vlasti i teritorijalne organizacije države.
I Holanđani su imali nedemokratsko uređenje da bi riješili konflikte među društvenim grupama, pa ih to nije spriječilo da napreduju te da danas imaju neuporedivo pravedniji sistem. Švajcarska i Belgija i danas imaju izuzetno diskriminatorska uređenja i veoma su napredne, dok Gvatemala ima "građanski ustav" i idealniji politički sistem od tih zemalja, ali grca u problemima...
sale respect za drugi dio komentara.
no za prvi?
botanička klasifikacija ne poznaje voće i povrće, ona poznaje klasifikacijske jedinice idući od vrste, preko roda, familije, reda, razreda i tako dalje, kao i niže klasifikacijske jedinice poput podvrste, varijeteta i forme. većina povrtnih kultura se ubraja u familiju solanaceae, brassicaceae, cucurbitaceae, ali ponavljam botaniku to ne zanima. ona gleda srodstvo i sličnosti među biljkama i na osnovu toga ih svrstava u familije. tako na primjer bagrem i djetelina spadaju u istu familiju što je i logično ako se pogleda građa cvijeta i ploda kod navedenih biljnih vrsta.
klasifikacija voća i povrća može biti različita, zavisno od autora. nije mi poznata ova botanička klasifikacija po sjemenu. po tome ispada da sve što je nastalo iz oplodnje sjemena, a čovjek konzumira da je to voće, a ovo drugo da je povrće: tipa mrkve, cvekle i ostalo. onda ispada da je krastavac, paprika, bamija voće, što je apsurdno. postoji podjela voća i povrća na osnovu vijeka života (višegodišnje - voće, jednogodišnje - povrće) ali i ta podjela je apsurdna, jer mrkva, kupus su dvogodišnje biljke, a jagoda se uzgaja kao jednogodišnja.
dakle tu se treba pozvati na autora kod podjele, ali botanički promatrano ta klasifikacija ne postoji neovisno o tome što si pročitao na internetu.
Da, potpuno si u pravu da klasifikacija na voće i povrće može biti različita. Postoji kulinarska klasifikacija zasnovana na ukusu (slatko- voće, slano- povrće), po kojoj smatramo da su npr. krastavci ili masline povrće.
Međutim, pročitao sam na više mjesta da postoji i botanička definicija voća - voće je svaki jestivi sjemeničasti plod biljke nastao oplodnjom cvijeta (znači: krastavci, masline i paprike su voće po naučnoj definiciji). Botanika pod povrćem podrazumijeva svaki drugi jestivi dio biljke koji nije voće.
U svakom slučaju, ja o ovome znam veoma malo i samo prepisujem ono sto čitam na internetu, a i djeluje mi da si daleko upućeniji od mene.
Nego, zanimljivo je kako se često služimo istim pojmovima koji nam se čine opšterazumljivim, ali im svako od nas (u zavisnosti od kriterija i shvatanja) daje potpuno drugačije značenje.
Slično je sa (kod nas presudnim) političkim pojmom nacije- ono sto većina građana Bosne i Hercegovine smatra nacijom, Francuzi ili čak Belgijanci bi podveli samo pod etničko porijeklo. Ono što Švajcarci smatraju nacionalnošću, ovdje se razumije državljnstvom.
Naravno, svi su u pravu, jer polaze od različite definicije pojmova. Ali, bilo bi interesatno istražiti postoji li odnos između takvog shvatanja ovih pojmova i načina na koji osoba doživljava i shvata svoju državu i ulogu iste.
A da ne spominjem tek nesporazum oko shvatanja pojma "nacionalnog interesa", vitalnog ili ne. :)
sale opet kažem u botanici ne postoji voće i povrće, svako ko se pri tome poziva na botaniku griješi. botanika je precizna i jedinstvena u svijetu i u botanici se biljke mogu klasificirati prema čvrstoći stabljike, prema visini stabljike, prema dužini života, prema evolucijskom razvoju (na golosjemenice i skrivenosjemenice ako je riječ o sjemenicama), ali podjela u botanici na voće i povrće ne postoji. kad bi vrijedilo ono što si ti rekao zamisli koliko bi se povrtnih kultura moralo svrstati u voće (patlidžan, paprika, bamija, krastavac, paradajz, grah, grašak...). to je sigurno pogrešna definicija i nema svoje uporište u logici.
meni se sviđa kulinarska podjela slatko-slano mislim da je ona najrealnija.
što se tiče nacije to je izmišljen pojam, a izmišljen je iz razloga da određena skupina ljudi zaštiti prostor na kojem obitava. pitanje je samo vremena izmišljanja. za mene je pojam nacionalne i etničke pripadnosti identičan (nacija=etnos), a pojam državljanstva je pripadnost državi. nisam siguran da si u pravu kad pričaš o švicarskoj. tamo je državljanstvo švicarsko, a nacionalna/etnička pripadnost talijan, francuz ili njemac ili nešto četvrto). uglavnom neki politolog bi to znao bolje objasniti. lp.