Štednja u hrvatskim bankama 35 milijardi eura ili 70 milijardi KM, a u BiH 14,27 milijardi KM. Dvije zemlje sa skoro istim brojem stanovništva, a Hrvati imaju 5 puta više para u bankama... To je ta razlika između tamnog vilajeta i zapadne kulture i civilizacije..
Gle ti katolibanskog bota koji životari na vrijedjanje Bosne. Hrvatska je daleko od zapada, kulture i civilizacije. Predsjednik im je slika i prilika. A znaš zasto? Zato sto je kamenjarski mulj naselio Zagreb i Split.
Hrvatska ima više stanovnika za nekih 600-700 hiljada što ti otprilike dodje na realno stanje u bankama. Što se tiče tog drugog dijela, Hrvati su daleko od zapadne kulture i civilizacije. Došli ste kao zadnji divljaci sa platnim sredstvom sredstvom - kožom (dok su druge kraljevine uveliko imale novčanice) i bez pisma, a danas ste nosioci evropske kulture. 😂😂😂🤡🤡🤡
Najjača banka u FBIH je Mostarska Unicredit banka koja obavlja između 27 i 35 posto svih financijskih tokova u BiH, a u toj banci svoje glavne račune ima 90% privatnih hercegovačkih poslovnih subjekata u vlasništvu Hrvata i 90% štediša u toj banci su hercegovački Hrvati.
Od ovih 14,2 milijarde KM štednje, 5,5 milijardi KM je u rukama hercegovačkih Hrvata kojih ima 180.000 u FBIH što je per capita 30.555 KM. Hrvati u Hrvatskoj na njih 3,7 milijuna imaju 70 milijardi KM štednje što je per capita 18.918 KM, ostatak FBIH na svojih 1,7 milijuna ljudi ima 8,7 milijardi KM štednje što je per capita 5.117 KM.
Ta strana Unicredit banka Mostar je zapravo samo preuzela tržište stare hercegovačke banke koja je 2001. godine obavljala 36% financijskih tokova u BiH. Bila je jezgra gospodarstva Hrvata u BiH, ali su je ljubomorni političari iz Sarajeva predvođeni stranim tutorima uništili jer im nije bilo normalno da šaka hercegovačkih Hrvata drži 36% financijskih tokova u BiH.
Gašenjem hercegovačke banke se trebalo uništiti gospodarski Hrvate u Hercegovini, ali žilavi Hercegovci su se brzo opravili i prebacili u Unicredit Banku Mostar koja danas svojim poslovanjem zorno prikazuje financijsku moć hercegovačkih Hrvata.
pitanje je koliko posto Hrvata drzi ustedjevinu u tim razmjerima. vjerovatno je 80 posto tih para Dalmacija i Istra od 60 godina turizma sa generacije na generaciju. ostatak drzave je 90 posto, izuzev politicara i mali broj poduzetnika, na rubu prezivljavanja i nemaju nikakvu znacajnu ustedjevinu