Izborni zakon na čekanju
1

Dodik ne mari za Čovića: Ciljevi HDZ-a ugroženi jer stranke iz RS-a bojkotuju bh. institucije

S. Mahinić
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Odluka većine lidera stranaka iz entiteta Republika Srpska da ubuduće blokiraju rad državnih institucija mogla bi u najvećoj mjeri pogoditi Hrvatsku demokratsku zajednicu, jer nefunkcionisanje institucija znači nemogućnost donošenja izmjena Izbornog zakona.

Nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, došlo je do burne reakcije stranaka iz RS-a.

Lideri stranaka donijeli su zaključke kojima se, između ostalog, do daljnjeg blokira rad institucija Bosne i Hercegovine, što će, budu li se do kraja držali takvog zaključka, onemogućiti rad Interresorne grupe za promjenu Izbornog zakona i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja bi trebala prihvatiti ili odbaciti prijedloge za izmjenu Izbornog zakona.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović već danima se ne oglašava povodom Inzkovog zakona, jer za njega svako pitanje izvan konteksta Izbornog zakona nema trenutno nikakvog smisla. Potez stranaka iz RS-a ne omogućava držanje ove teme u fokusu te Čović time gubi dragocjeno vrijeme do izbora. Pritisak koji je stvarao posljednjih mjeseci splasnuo je potezima Milorada Dodika.

U slučaju da Dodik ipak odluči održati u životu rad Interresorne radne grupe opozicija oličena prvenstveno u PDP-u i SDS-u neće oklijevati da napusti postignuti dogovor. Posljednji koraci SNSD-a najveći su udarac upravo HDZ-u, jer ako institucije ne rade, trenutni Izborni zakon ostaje na snazi, a još bitnije, međunarodna zajednica krivca za opstrukcije neće moći tražiti u probosanskim strankama. Predviđanja da bi se Izborni zakon mogao izmijeniti u ovoj godini postaju sve manje ostvariva, i kako sada stvari stoje, strateški savez Čovića s Dodikom pokazao se promašenim.

Ipak, odmah nakon donošenja Inzkovog zakona, HDZ-u blizak medij je pustio informaciju koju je navodno dobio od "jednog zapadnog diplomate", da će novi visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona, i to baš kako odgovara HDZ-u. U tom smislu, slični "izvori" već više puta su odlukama Evropskog parlamenta, njemačke vlade i drugih institucija u nekoliko navrata demantovani. Ipak, indikativan je politički obrat u kojem HDZ indirektno priziva i nada se nametanju Izbornog zakona, jer je i to bolje od mogućnosti potpunog gubitka vlasti.