Po njegovim riječima, začuđuje inertnost Vlade FBiH i nesagledavanje da njezin program mjera za ublažavanje ekonomske krize u najmanju ruku izgleda kao program koji je rađen u normalno vrijeme, a ne u vrijeme krize te da bi on i za normalno vrijeme bio preambiciozan.
Lasić je također istaknuo kako program više sliči na predizborna obećanja za sakupljanje glasova nego na neki ozbiljni program jedne vlade.
Industrijska proizvodnja na području BiH u prva dva mjeseca ove godine manja je za 13,2 posto nego u istome razdoblju prošle godine. I u gotovo svim drugim granama proizvodnja je pala, a u šumarstvu je taj pad čak 43 posto, kazao je Lasić.
Za prava dva mjeseca ove godine zabilježen je pad izvoza za 22,3 posto, dok je uvoz za 23,4 posto manji nego u istome razdoblje u prošloj godini.
Što se tiče vanjsko-trgovinskih partnera, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku, Hrvatsku i Italiju, a iz tij je zemalja i uvezla najviše robe.
Zbog smanjene potrošnje federalni proračun punit će se manje od planiranog, smatra Lasić.
Po njegovom mišljenju, naša bi zemlja trebala zatražiti pomoć od MMF-a i Svjetske banke, što su uradile i zemlje u susjedstvu, ali što će biti jako teško s obzirom na to da bi te institucije zatražile kresanje javne potrošnje, odnosno socijalnih davanja, na što ni jedna vladajuća struktura neće pristati iz straha da ne izgubi glasove na sljedećim izborima.
Lasić je upozorio i na najgori mogući scenariji koji bi se mogao dogoditi BiH, a to je da dođe do povlačenja ino kapitala jer smo proglašeni rizičnim područjem, a kapital ne trpi rizik.
Na kraju, Lasić je kazao kako će se kamatne stope na kredite najvjerojatnije još povećavati.
