{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zakašnjela zaštita potrošača

S
14.5.2008. u 21:36
0
0
Zakašnjela zaštita potrošača
0
Zakašnjela zaštita potrošača
Prođe i po nekoliko dana prije nego što nadležni reaguju na upozorenja o zdravstveno neispravnoj hrani. U drugim europskim zemljama takvi proizvodi bivaju povučeni sa polica za manje od 48 sati.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Kada nadležne institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) saznaju da se na tržištu pojavila potencijalno opasna hrana potrebno im je između tri i 13 dana da sporni proizvod pronađu i povuku iz trgovina.

To je često dovoljno vremena da trgovci rasprodaju zdravstveno neispravnu hranu bude u potpunosti rasprodana i ugroženo zdravlje građana koji su je konzumirali.
Od 1979. godine u Europi postoji sistem upozorenja o prisustvu opasne hrane na tržištu. Danas je 30 zemalja uvezano u Sistem brzog obavještavanja RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), koji informacije o opasnoj hrani za ljude i životinje prosljeđuje globalno, svim zemljama, koje bi mogle biti ugrožene.

BiH još uvijek nije članica, ali je upozorenja putem RASFF-a počela dobivati nakon što je osnovana Agencija za sigurnost hrane BiH. Međutim, dobijanje informacija o opasnim proizvodima na tržištu građanima BiH ne donosi mnogo ukoliko nadležne institucije nisu u stanju reagovati brzo i u najkraćem roku povući zdravstveno neispravnu hranu sa tržišta.

Ako sudimo prema nedavnom primjeru ulja iz robnih rezervi, one to još uvijek nisu u stanju.

Vlada Federacije BiH (FBiH) je 13.decembra 2007. godine pustila na tržište ulje iz robnih rezervi sa ciljem ublažavanja posljedica poskupljenja hrane.

Istoga dana su potrošači u FBiH bili neugodno iznenađeni kada su na deklaraciji pročitali da će ulje, koje drže u ruci, tek biti proizvedeno 1.januara 2008. godine i to u Čehoslovačkoj – državi koja ne postoji 15 godina.

Potrošači su shvatili da deklaracija nije ispravna pa su obavijestili novinare Oslobođenja, koji su objavili priču. Pet dana kasnije objavljeni su rezultati analize koja je pokazala da je u flašama ulje od uljane repice, a ne suncokretovo kako je pisalo na deklaraciji. Dan kasnije, 19. decembra izdat je nalog za povlačenja ulja iz prodaje.
Međutim, i sedam dana nakon naredbe o povlačenju, sporno ulje je još uvijek bilo na tržištu. Inspektori FBiH su 26. decembra 2007. godine od Direkcije za robne rezerve FBiH ponovno zatražili da hitno dostavi podatke kome je ulje isporučeno i u kojim količinama kako bi ga mogli povući sa tržišta.

Nakon fijaska sa uljem Vlada FBiH je smijenila Hrvoja Dragoju, direktora Direkcije, a Financijska policija FBiH i Tužilaštvo Kantona Sarajevo su sve bliže sudskom procesuiranju slučaja.

Spor protok informacija

Informacije o pojavi štetnih proizvoda na tržištu putem RASFF-a najprije dobija Agencija za sigurnost hrane BiH. Ova institucija je praktično počela sa radom tek u junu 2006. godine kada je imenovan direktor Sejad Mačkić.
Agencija još uvijek ne radi u punom kapacitetu, i od planiranih 49 službenika do sada je zaposleno 25. Mačkić ističe dobru saradnju sa entitetskim inspekcijama i ministarstvima zdravstva, usprkos činjenici da Agencija ima ovlaštenje samo da daje preporuke.

Nakon što primi obavijest o prisustvu potencijalno opasnog prehrambenog proizvoda na tržištu Agencija procjenjuje rizik i daje preporuke inspekcijama u FBiH, Republici Srpskoj (RS) i Distriktu Brčko.

U RS-u su inspekcije podijeljene na entitetski nivo koji kontroliše uvoz i opštinski nivo za kontrole u unutrašnjosti. U FBiH, granicu kontrolišu inspektori FBiH dok u unutrašnjosti entiteta tržište kontrolišu kantonalne i opštinske inspekcije.

"Kad treba masovno povući neki proizvod onda to ne funkcioniše", kaže Ljubo Janjić, izvršni direktor Udruženja građana za zaštitu potrošača Plava sfera i dodaje: "Imali smo i slučaj ribljih konzervi iz Rovinja. I tada je trebalo 15 dana da se to povuče."
Glavni sanitarni inspektor RS, Desimir Miljić, kaže da je brzina povlačenja proizvoda sa tržišta problematična i da BiH zaostaje za modernim zemljama. "Taj brzi sistem za uzbunjivanje mi nemamo. Kod nas je taj proces prilično spor."

Za razliku od Miljića, glavni sanitarni inspektor FBiH Nijaz Uzunović je zadovoljan trenutnom brzinom povlačenja zdravstveno neispravnih namirnica sa tržišta. Uzunović kaže da uputstva dobivena od Agencije za sigurnost hrane BiH prosljeđuje kantonalnim i opštinskim inspektorima istoga dana ili najkasnije sutradan, a da su inspektori vrlo brzo na terenu.

Ali dokumenti do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuju da proces ipak traje duže.

Naime, Agencija za sigurnost hrane BiH je 14. februara 2007. godine obavijestila Uzunovića da su suhe smokve, uvezene iz Mađarske, zagađene mrtvim insektima i njihovim izmetom. Ovu je obavijest Uzunović kantonalnim i opštinskim inspektorima proslijedio tek dva dana kasnije. Glavnom sanitarnom inspektoru trebalo je još osam dana da Agenciju obavijesti da su kontaminirane suhe smokve povučene sa tržišta u četiri od 10 kantona u FBiH.

"Kompletnu informaciju će te dobiti kada svi kantonalni sanitarni inspektori dostave pismeni izvještaj o izvršenom nadzoru na svom kantonu", navedeno je u dopisu ove inspekcije upućenom Agenciji 22. februara 2007. godine.

Uzunović kaže da ne može naređivati inspektorima na kantonalnom i opštinskom nivou jer su oni autonomni u svom radu. Hoće li u roku od dva do tri dana ili pet do šest dana uraditi sve zavisi i od hitnosti, angažovanosti i broja inspektora na terenu, objašnjava Uzunović.

Usprkos svemu Uzunović i dalje smatra da je brzina povlačenja zdravstveno neispravnih namirnica sa tržišta FBiH u okviru evropskog prosjeka.

Joechen Heimberg, šef Odjela za medije pri Saveznom ministarstvu za zaštitu potrošača i sigurnost životnih namirnica Njemačke kaže da je svaka savezna republika odgovorna za svoje tržište, te da se opasne namirnice povlače iz prodaje u periodu od 12 do 48 sati.

Bugarske vlasti su nedavno zaustavile proizvodnju i sa tržišta povukle zagađeno meso za manje od 24 sata, kaže Mariela Pchelinska, glasnogovornica Ministarstva privrede i hrane.

Građenje sistema

Odnedavno je briga za sigurnost hrane u BiH podignuta na državni nivo.
Bosanskohercegovačke agencije za sigurnost hrane i za nadzor nad tržištem praktično postoje tek nepune dvije godine. Veliki broj propisa o sigurnosti hrane koji su na snazi u BiH datiraju iz 70-tih i 80-tih godina i zastarili su.

Agencija za sigurnost hrane BiH izradila je nacrt zakona o genetski modifikovanoj hrani i niz pravilnika koji čekaju na usvajanje pred Vijećem ministara i Parlamentom BiH.

Sistem za brzo povlačenja zdravstveno neispravne hrane tek trebamo izgraditi i neophodno ga je konstantno unaprjeđivati smatraju stručnjaci. Kažu da se sami potrošači i udruženja koja se bave njihovom zaštitom trebaju vise angažovati na kontroli hrane.

"Najbolji metod je da se građani upoznaju o tome pa da oni sami provjeravaju", kaže Janjić.

Mačkić naglašava da je neophodno podići svijest građana o tome šta jedu. "Kad kupuju košulju gledaju dva sata etiketu hoće li je kupit ili neće, a kad kupuju hranu samo ubacuju u korpu."

Umjesto da se oslanjaju isključivo na zvanične institucije, građani bi trebali podizati tužbe protiv odgovornih nakon svakog incidenta sa hranom, kaže Mačkić. Tako će odgovorni biti kažnjeni, a ostali upozoreni na maksimalan oprez pri proizvodnji i distribuciji hrane.

Zato je neophodno da građani nakon kupovine hrane sačuvaju račun jer je on ključni dokaz u slučaju tužbe, kaže Mačkić.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: