MMF
0

Sve manje nafte i kapitala

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je u četvrtak da će u idućih 20 godina doći do usporavanje rasta proizvodnje nafte, što će taj energent učiniti sve rjeđim na tržištu, ali da to neće imati krupne posljedice po svjetsku privredu.

U prognozama kretanja svjetske privrede ekonomisti MMF-a su također predvidjeli da će cijene nafte u doglednoj budućnosti ostati visoke, zbog čega bi vlade trebalo da rade na održivim alternativnim izvorima energije.

Ukoliko trend rasta proizvodnje nafte opadne samo skromno, svjetska privreda će na kraju to osjetiti, ali posljedice neće biti dramatične, navedeno je u izvještaju, prenose agencije.

U analizi posljedica mogućeg pada proizvodnje nafte za jedan procent ekonomisti MMF-a, naime, procjenjuju da bi to smanjilo globalni gospodarski rast za manje od 0,25 posto godišnje.

MMF istovremeno upozorava da takav ograničeni utjecaj ne treba uzeti zdravo za gotovo, jer rizici vezani za investiranje u eksploataciju nafte, s jedne, i velike mogućnosti rasta svjetske privrede, s druge strane, znače da će manjak nafte biti sve ozbiljniji.

Cijene nafte za 20 godina će, prema istoj prognozi, biti udvostručene. MMF također procjenjuje da će rast cijena nafte dovesti do globalnih prilagodbe u svjetskoj privredi i utjecati na tokove kapitala.

U odvojenoj analizi MMF ocjenjuje da su tokovi kapitala nepostojani i da njihov opseg opada. Zemlje u razvoju trebalo bi da očekuju usporenje priliva stranog kapitala kada američka središnja banka (Fed) bude napustila sadašnju politiku kamatnih stopa.

Najbolji način da se zemlje obrane od ranjivosti na tokove kretanja kapitala jeste da imaju jaku finansijsku kontrolu i održivu ekonomsku politiku.

MMF također nevoljko priznaje da prepreke kretanju kapitala pod određenim uvjetima mogu biti opravdane, ali ističe da te kontrole trebaju biti ograničene i da ne smiju biti zamjena za nepopularne domaće reforme.

U izvještaju se ocjenjuje da će od povezanosti raznih gospodarstava s onim u Sjedinjenim Američkim Državama zavisiti njihova izravna finansijska izloženost. Mnoge zemlje u razvoju imaju primjedbe na suviše mekanu monetarnu politiku u SAD-a.

Neplanirani porast američkih kamatnih stopa bi za takve zemlje odmah značio pad priliva kapitala, ravan iznosu od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što bi za dvije godine značilo pad od dva posto, zaključio je MMF.