{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ristić: Nekonkurentnost i visoka zaduženost koče privredni rast RS-a

F
11.3.2012. u 12:57
0
3
Ristić: Nekonkurentnost i visoka zaduženost koče privredni rast RS-a
0
Ristić: Nekonkurentnost i visoka zaduženost koče privredni rast RS-a
Dragica Ristić
Niska konkurentnosti, visoka zaduženost i blokirajuća nelikvidnosti najviše opterećuju privredu Republike Srpske i koče ekonomski rast zbog čega bi nadležne institucije trebalo da preduzmu niz mjera i aktivnosti u cilju rasterećenja privrednog ambijenta, kazala je u razgovoru za Fenu direktorica entitetske Privrede komore Dragica Ristić.
Ocjena, da će 2012. godina biti izuzetno teška, pokazala se, kaže, nažalost, kao tačna.

Naime, prema podacima o privrednim kretanjima, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u januaru ove godine, u odnosu na januar 2011. smanjena je za 4,6 posto.

S ciljem sprečavanja još veće stagnacije privrednih aktivnosti, poslovna zajednica je predlagala uvođenje neoporezivog dijela dohotka u visini od 250 maraka, ali njihovi zahtjevi nisu prihvaćeni.

"I dalje je izražena velika nelikvidnost naših kompanija, na šta je znatno uticalo povećanje stopa poreza i doprinosa u protekloj godini, ali i ukidanje neoporezivog dijela plate. Privredna komora RS je, i prije donošenja Ekonomske politike RS za 2011 godinu, upozoravala da će se ovo povećanje negativno odraziti na likvidnost preduzeća i tražili smo da do toga ne dođe, ali nismo dobili pozitivan odgovor. I u prijedlozima mjera poslovne zajednice za Ekonomsku politiku RS za 2012. godinu i u javnoj raspravi o ovom dokumentu, zahtijevali smo da se vrati bar neoporezivi dio plate, kako bi se poslovanje u RS bar djelimično olakšalo. Nažalost, ni ovi naši zahtjevi nisu usvojeni", ističe Ristić.

Probleme privredi predstavlja i niz drugih fiskalnih i "parafiskalnih" opterećenja. Još jedno "stiže" krajem ovog mjeseca - novi Zakon o porezu na nepokretnosti.

Uz sve ovo i vremenske okolnosti u februaru su se urotile protiv privrednika.

Prema podacima do kojih je Privredna komora RS došla na osnovu konstantnih kontakata s preduzećima preko područnih komora i granskih udruženja, obilne snježne padavine i veoma niska temperature u RS, koje su obilježile gotovo cijeli februar, primorale su veliki broj privrednih društava, u svim granama, da smanje obim poslovanja ili u potpunosti obustave rad, što je prouzrokovalo velike štete.

Međutim, do zvaničnog utvrđivanja šteta, teško je, kaže, tačno procijeniti gubitke.

Najveći problemi u poslovanju odnosili su se na prekid putne komunikacije s istočnim dijelom RS. Došlo je do problema u transportu sirovina za proizvodnju, ali i u plasmanu gotovih proizvoda. Otežan je bio i prijevoz radnika, a teškoće su se javljale i zbog povećanog trošenja energenata za zagrijavanje hala.

Odmah nakon te nevolje uslijedilo je povećanje cijena nafte i naftnih derivata u RS-u.

"Svako povećanje cijena energenata neminovno dovodi i do poskupljenja svih drugih roba i usluga na tržištu, ali i do poskupljenja ukupne proizvodnje, što dodatno otežava poslovanje privrednih društava u, ionako, teškim uslovima", kazala je Ristić i naglasila da uvećani troškovi proizvodnje dodatno utiču na nekonkurentnost roba i usluga na domaćem tržištu, koji su, i pored toga, izloženi nelojalnoj konkurenciji iz uvoza prouzrokovanoj nepostojanjem kvalitetne regulacije i nadzora na tržištu.

Ristić za Fenu navodi i da su na negativna kretanja u privredi RS-a značajno pogoršala stanje u smislu mogućnosti plaćanja obaveza u rokovima dospijeća. S rastom nelikvidnosti opada kreditna sposobnost što za posljedicu ima još veću nelikvidnost i, u krajnjem ishodu, trajnu blokadu žiro-računa.

Ilustracije radi, ukupne obaveze privrede RS-a u 2010. godini iznosile su 11,78 milijardi KM i povećane su za 1,15 milijardi KM u odnosu na 2009., što je povećanje za 10,8 posto.

U odnosu na 2008. godinu, ukupne obaveze su povećane za 2,3 milijardu ili 131 posto, što ukazuje da je ugrožena dugoročna finansijska stabilnost.

Dugoročne obaveze u 2010. godini od 3,7 milijarde KM veće su u odnosu na 2008. godinu za 600 miliona ili 19,3 posto, dok su kratkoročne obaveze u 2010. u iznosu od osam milijardi KM veće za 1,6 milijarde KM u odnosu na 2008 godinu i bilježe porast za 25 posto.

Karakteristično je da se obrtni kapital drastično smanjio i izrazito ugrozio tekuću likvidnost. Neto obrtni kapital u 2010. godini je iznosio 327,7 miliona KM i u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 929,8 miliona KM, manji je za 602,1 milion KM ili 65 posto.

U prošloj godini došlo je i do zatvaranja određenog broja manjih privrednih društava koja se nisu uspjela izboriti sa svim opterećenjima, pa privrednici još jednom pozivaju vlast na uvođenje neoporezivog dijela dohotka u visini od 250 maraka čime bi se postigla konkurentnost privrede, smanjio broj nezaposlenih i privukli novi investitori.

"Rješenje problema u privredi RS-a vidimo u potpunoj realizaciji svih mjera Ekonomske politike i dodatnog unapređenja poslovnog ambijenta, kako bi se omogućio razvoj, a time i otvorila nova radna mjesta", zaključila je direktorica Privredne komore RS-a u razgovoru za Fenu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: