Sve zavisi od zime
81

Tmurne prognoze ze evropsku ekonomiju, predviđanja su da će kriza potrajati

B.H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je 26. septembra tmurnu ekonomsku prognozu za 2023. sugerišući da se Evropa suočava s vrlo teškom ekonomskom klimom ako se trenutna energetska kriza pogorša, pri čemu će zimske temperature vjerojatno biti odlučujući faktor.

"Globalna ekonomija izgubila je zamah nakon neizazvanog, neopravdanog i nezakonitog napada Rusije na Ukrajinu", rekao je glavni sektretar OECD-a Mathias Cormann.

"Rast BDP-a je stao u mnogim ekonomijama,a ekonomski pokazatelji ukazuju na produženo usporavanje."

Eurozona se suočava s najvećom promjenom prema dole na svijetu s očekivanim ukupnim rastom od 0,3 posto, za razliku od prognoziranih 1,6 posto u junu. OECD također predviđa da će najveća evropska privreda, Njemačka, doživjeti recesiju 2023. godine, koja je definisana kao najmanje dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a. Očekuje se da će njemačka proizvodnja sljedeće godine pasti za 0,7 posto, u usporedbi s prethodnom prognozom rasta od 1,7 posto.

Očekuje se da će druge najveće privrede Eurozone izbjeći recesiju, s rastom od 0,6 posto u Francuskoj, 0,4 posto u Italiji i 1,5 posto u Španiji, dok sa svoje strane francusko Ministarstvo finansija planira rast od 1 posto za svoje budžetske izračune za 2023. godinu.

OECD je posebno upozorio na "mogućnost nestašica plina kako zima odmiče". U najgorem slučaju, rast Eurozone koji se trenutno predviđa na 0,3 posto mogao bi premašiti ovu projekciju za 1,25 posto, što je već duboko u području recesije.

Hoće li se to dogoditi ili ne, "jednostavno će ovisiti o temperaturama ove zime", poručili su iz OECD-a.

“Ukoliko bude veoma hladno, zalihe energije će brže nestati. Rizik je da će potražnja za plinom i strujom za grijanje biti puno veća od ponude.”

Ako evropske zemlje nastave trošiti plin kao u periodu od 2017. do 2021., suočit će se s ozbiljnim rizikom od prekida opskrbe energijom u februaru 2023. godine. A ako zima bude posebno hladna, rezerve plina pale bi ispod 30 posto već u januaru.

Ali kako god evropske vlade budu upravljale ovom krizom, trebat će "godine" da se evropski energetski sektor oporavi. “Vjerojatno ćemo proći kroz teška vremena s ozbiljnim gospodarskim usporavanjem. Suočavamo se s recesijom i borbom protiv inflacije i vjerojatno nećemo vidjeti nikakvo poboljšanje do 2024. godine.” zaključili su iz OECD-a.