Ekonomska kriza
37

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić: Euro slabi zbog neizvjesnosti o stanju privrede u EU

F. H.
Foto: Fena
Foto: Fena
Posljedice koronavirusa, rat u Ukrajini, porast cijene energenata i prijetnja recesije dovele su do situacije da je euro po prvi put u dvadest godina ima istu vrijednost kao dolar. Prethodnih dvadeset godina u razmjeni euro je imao veću vrijednost od dolara.

Konvertibilna marka ima svoj fiksni kurs koji je vezan za euro te svako slabljenje eura prema određenoj vlauti znači i posljedično slabljenje konvertibilne marke.

Ovakva situacija dovodi do toga da je roba koja se uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država ili koja se plaća u dolarima postaje skuplja za države i pojedince koji koriste euro ili u slučaju Bosne i Hercegovine konvertabilnu marku.

O tome kakve će posljedice ostaviti slabljenje eura na privredu Bosne i Hercegovine, za Klix.ba govorio je ekonomista i predsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Muris Čičić.

Čičić objašnjava da euro slabi zbog velike neizvjesnosti po pitanju stanja ekonomija država članica Evropske unije. Prema njegovim riječima, ogromna zavisnost od ruskih energenata dovela je do toga da je neizvjesno šta će se dešavati u budućnosti, kako će završit i da li će se završit rat te kako će se sankcije odraziti. Ta neizvjesnost utiče na slabljenje eura na svjetskom tržištu valuta.

"Manipulativni dio krize eura je ta neizvjesnost i u suštini trgovci valutama tu kalkulišu i euro uporno pada. Drugi važniji element je što privreda evropskih zemalja ne raste stopom kojom je predviđeno za postcovid periodu kao npr. američka privreda", kaže Čičić.

Predsjednik ANUBiH kaže da je važan faktor i to što je dolar svjetska valuta koja je zadnje pribježište jer su SAD i dalje najjača ekonomska i politička sila i dolar je najsigurnije utočište u kriznim vremenima.

"Marka je vezana za euro i naravno sve posljedice promjene kursa eura se osjeti u BiH pogotovo ako se govori o trgovini sa dolarskom zonom, sa zemljama koje svoje proizvode i usluge obračunavaju u dolarima. Sve što uvozimo iz tog područja biti će nam skuplje, a sve što izvozimo na to područje biti će jeftinije i smanjiti će prihode od izvoza", pojašnjava Čičić.

Ističe kako je sreća da mi nismo toliko vezani za dolarsko područje i nemamo toliko trgovine sa SAD i zemljama vezane za dolar, ali da je problem jer su energenti uvijek vezani za dolar i prodaju u dolarima i cijene se iskazuju u dolarima. Poskupljenja teže pogađaju jer se treba ukalkulisati jačanje dolara u odnosu na euro.

"Uštede i rezerve su u eurima i sada valja to plaćati u dolarima, a dolar je pojačao i normalno da je sve skuplje. Kod nas se javnost često žali da kad padne cijena barela nafte da se to ne osjeti na pumpama u maloprodaji. Očigledno ima nekog razloga i sa kursom dolara osim drugih razloga", rekao je Čičić za Klix.ba

O ulasku Hrvatske koja je najveći pojedinačni trgovinski partner Bosne i Hercegovine u eurozonu i početak primjene eura od prvog januara 2023. godine, Čičić kaže da to neće imati neke loše posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

"U principu ne bi trebalo biti posebno negativnih posljedica jer mi većinu trgovine obavljamo u eurima i sa Evropskom unijom, pa će čak i olakšati jer će biti manje konverzije i na privrednom i na individualnom nivou. Ako je većina naših transakcija eurska ovo će se samo dodati i uklopiti i eliminisati dio nepotrebnih konverzija. Ja mislim da će ukupni saldo biti pozitivan", kazao je Čičić o posljedicama dolaska eura na granice Bosne i Hercegovine.

Vezanost marke za euro, iako znači da sada marka slabi u odnosu na dolar znači da ostaje stabilna u odnosu na euro i predstavlja sidro koje štiti za transkacije unutar Evropske unije koja je glavni partner.