Predloženo produženje rada dva bloka TE Tuzla i Kakanj uprkos upozorenju Energetske zajednice
Najavljeno je da će ova informacija dostaviti Parlamentu FBiH. Kako je obrazloženo, resorno ministarstvo je odlukom Vlade o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja strujom zaduženo da tri mjeseca od njenog stupanja na snagu napravi analizu učinka njene primjene te eventualno predloži korekcije i dostavi ih vladi radi upućivanja zakonodavnoj vlasti.
"U skladu s navedenim, a po dostavljenom dokumentu EP BiH, ministarstvo je napravilo analizu učinka primjene odluke vlade te je napomenulo da je važno da je u narednom periodu planirano značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana zbog ograničenog rada u spomenutim termoelektranama", objasnili su.
To proizilazi iz, kako je naglašeno, smanjenog broja sati rada ovih blokova termoelektrana s obzirom na preostali broj sati po odluci Ministarskog vijeća Energetske zajednice iz 2016. godine, a kojom se odobrava izuzeće nekih postrojenja EP BiH od usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije utvrđenim direktivom 2001/80/EZ. Napomenuto je da su to Blok 3 i Blok 4 u Termoelektrane Tuzla te Blok 5 Termoelektrane Kakanj.
"Ovi proizvodni kapaciteti su u skladu s odlukom izuzeti iz režima usklađenosti s direktivom i za njih je definisano da od 1.1.2018. do 31.12.2023. godine mogu pojedinačno u radu biti maksimalno 20.000 sati. S obzirom na to da su Blok 4 Termoelektrane Tuzla i Blok 5 Termoelektrane Kakanj pred kraj 2021 u periodu pripreme Elektroenergetskog bilansa (EEB) već bili prešli 90 posto odobrenog fonda sati, njihov rad je planiran samo u 2022. i 2023., i to s vrlo malim fondom sati i posljedično malom količinom proizvodnje", potcrtano je.
Kako su saopćili iz Vlade FBiH, EEB-om planirana količina bilansnih viškova iz EEB-a za 2022. je prilično upitna s obzirom na to da su zalihe uglja krajem prošle godine iznosile 119,3 hiljada tona, a EEB-om je bilo predviđeno 200 hiljada tona.
"Izlaskom iz pogona ovih blokova već ove godine, a radi iskorištenja preostalih sati rada do maksimalno 20.000, značilo bi i značajno smanjenje rezerve u proizvodnom portfoliju. S obzirom na to da starost ostalih termoblokova u proizvodnom sistemu EP BiH, njihove česte neplanirane izlaske iz pogona zbog kvarova, a u nedostatku rezerve u sistemu, značilo bi kupovinu električne energije na tržištu po izuzetno visokim cijenama sa ciljem zadovoljenja potreba domaćih kupaca i ispunjenja ugovornih obaveza. Ovim bi EP BiH bila dovedena u tešku situaciju", ocijenila je entitetska vlast.
U informaciji je sadržano i to da, kako je navedeno, usporena realizacija projekata novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije te izvjesno kašnjenje i neizvjesnost izgradnje i puštanja u pogon zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, uz zaustavljanje Bloka 3 i Bloka 4 Termoelektrane Tuzla i Bloka 5 Termoelektrane Kakanj do kraja 2023., smanjuje obim proizvodnje od 2024. do 2027..
"To će, uz ostalo, za posljedicu imati značajno smanjenje ukupne instalisane snage proizvodnih kapaciteta EP BiH i smanjenje ukupne proizvedene električne energije. To ugrožava sigurnost snabdijevanja i nemogućnost obezbjeđenja potrebnih količina struje za domaće potrošače u situacijama većih havarija na postojećim proizvodnim hidro i termopostrojenjima. Značajno bi bile smanjenje isporuke uglja za potrebe rada termoelektrana iz rudnika u sastavu koncerna EP BiH, a što ugrožava poslovanje pojedinačno svakog rudnika te pravednu tranziciju ugljenih regiona. Desio bi se gubitak izvora toplinske energije za sistem daljinskog grijanja Tuzle, Kaknja i Lukavca, s dalekosežnim okolišnim posljedicama po okoliš i klimu u Tuzli i Kaknju", smatra entitetska vlada.
EP BiH traži da Vlada i Parlament FBiH svojim odlukama i/ili zaključcima odobre nastavak rada Bloka 4 Termoelektrane Tuzla i Bloka 5 Termoelektrane Kakanj, a sve u cilju obezbjeđenja sigurnog i pouzdanog snabdijevanja strujom postojećih i eventualno novih kupaca, a prema odredbama Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji te snabdijevanja toplotnom energijom u toku grijne sezone Tuzle, Lukavca, Kaknja i eventualno Živinica, saopćili su iz Vlade FBiH.
Podsjećamo, Energetska zajednica je istakla da je Bosna i Hercegovina među državama koje nisu ostvarile značajan napredak u borbi protiv zagađenja zraka iz termoelektrana.
Podsjetila je da je ostvarivanje ovih uslova, tj. usklađivanje s njihovom pravnom tekovinom ključno za smanjenje zagađenja zraka u energetskom sektoru, koje je izuzetno opasno po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
