Privreda
102

Bosanci i Hercegovci najviše piju jabukovaču, Srbijanci šljivovicu, a Hrvati liker od šipka

Piše: Er. M.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Prema tvrdnjama naših sagovornika koji su ove godine sudjelovali na trećem sajmu rakija i žestica "Spirit Fest Sarajevo", Bosanci i Hercegovci od žestokih pića najviše konzumiraju jabukovaču, Srbijanci šljivovicu, a Hrvati liker od šipka.

Mustafa Bosnić iz maglajskog Mapexa kazao je kako ova firma već treći put učestvuje na sajmu rakije.

"Proizvodnjom se bavimo već nekih petnaest godina. Učesnici smo na svim većim skupovima koji prezentuju pića ove vrste. Imamo izloženu Viljamovku za koju smo dobili mnoga priznanja, te imamo kruškovaču i jabukovaču. Ove godine smo pustili u prodaju i dva likera od jagode i maline", kazao je

Dodao je kako je ova firma orijentisana na proizvodnju isključivo prirodnih pića, te da su prema njihovim procjenama Bosanci i Hercegovic najviše zainteresovani za jabukovaču.

Direktor srbijanske firme Stara Sokolova Ivan Bogdanić kazao je njegova firma dobitnik mnogih priznanja za kvalitetu, te da se 70 posto proizvoda ove firme izvozi širom svijeta.

"Godišnja proizvodnja je oko 120 hiljada boca, dobitnici smo mnogih prestižnih nagrada za kvalitetu", kazao je Bogdanić.

On je u razgovoru za Klix.ba istakao kako je Stara Sokolova najpoznatija po šljivovici.

"Poslije šljivovice najpopularnije rakija je dunjovača. To je u Srbiji apsolutni hit. Mada u zadnje vrijeme sve više primjećujemo da se sve više ljudi vraća šljivovici", rekao je Bogdanić.

Razgovarali smo i s Jadranom Antunovićem, predstavnik Natura Antunović iz Dalmacije. On je kazao kako se njegova firma već šesti ili sedmi put predstavlja u Sarajevu.

"Nudimo vam sedamnaest vrsta proizvoda. To su voćni likeri i rakije, zatim biljni likeri i rakije", kazao je Antunović.

Za razliku od susjednih Srbijanaca, Hrvati najviše piju liker od šipka.

"To je od ljutog šipka ili nara i istakao bih da to nije liker od šipka koji se koristi naprimjer za proizvodnju čaja", rekao je Antunović.

Antunović je kazao kako su u BiH došli kako bi se pokušali probiti na bh. tržište, ali da već dugi niz godina nažalost nemaju uspjeha.

"Potrebno je da se uvežu privredna i obrtnička komora, te turistička zajednica grada Sarajeva, ali i sve one institucije koje bi mogle pomoći da se dođe do predstavnika nekih određenih firmi koje bi mogle plasirati ovakvu vrstu proizvoda u BiH", dodao je Antunović.