{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH u blatu dužničkog ropstva: Duguje država, kantoni, općine i gradovi, građani...

9.9.2013. u 17:00
0
107
BiH u blatu dužničkog ropstva: Duguje država, kantoni, općine i gradovi, građani...
0
BiH u blatu dužničkog ropstva: Duguje država,  kantoni, općine i gradovi, građani...
Foto: DW
U odnosu na broj stanovnika, RS je dvostruko zaduženija od FBiH. U oba bh. entiteta uzimaju se novi krediti za otplatu starih. "Mi smo u dužničkom ropstvu, samo nam to još niko nije rekao, tvrde bh. analitičari.
Zaduženja se ubrzano nastavljaju, a ukupan vanjski i unutrašnji dug BiH sad je već teško proračunati. Što je najgore, samo deset posto zaduženja odnosi se na stimuliranje privrednog razvoja, dok je ostatak namijenjen pokrivanju budžetskih deficita, odnosno javnoj potrošnji glomazne administracije.

Jedini lijek promijeniti vlast



Profesor dr. Mladen Ivanić, ekonomist i političar, objašnjava zašto Republika Srpska duguje 4,6, a Federacija BiH, sa dvostruko više stanovnika, "samo" 4,3 milijarde KM.

"To je tako zato što je ova vlast vodila jednu neodgovornu politiku. Ona je, nakon što je potrošila 1,5 milijardu KM od privatizacije Telekoma, uspjela još uz to da poveća vanjski dug. To je, izgleda, uspjelo samo Republici Srpskoj, ali je to posljedica jedne potpuno neodgovorne politike koja vodi potpunom ekonomskom kolapsu u Republici Srpskoj", kaže Ivanić za Deutsche Welle.

Ivanić dodaje da treba pokušati napraviti koncept ekonomskog razvoja, a ne ekonomske potrošnje.

"Nije njih briga za sistem, nije njih briga za uređenje, njih je briga za dobru poziciju njihovih prijatelja. Lijeka trenutno nema, a jedini lijek je promijeniti ovu vlast."

Pogrešan privredni sistem



Duguje država, duguju kantoni, općine i gradovi, duguju preduzeća i građani. Ekonomski analitičar profesor dr. Aleksa Milojević tvrdi da je sve posljedica jednog potpuno pogrešnog privrednog sistema.

"Naš privredni sistem je prenio težište razvoja tamo gdje ga nema. Prenio je težište razvoja na pojedince. Onda vlasti ne rade ništa drugo nego pljačkaju narod i prebacuju ta bogatstva u ruke pojedinaca nadajući se da će pojedinci razviti privredu. Međutim, oni će samo taj novac pokupiti i negdje raznijeti po svijetu. Imamo vlade koje ne znaju od svojih raspoloživih prirodnih bogatstava i nezaposlenog naroda da prave razvoj."

Profesor Milojević se osvrće na iskustvo zaduženih, a nerazvijenih država. Kaže da je kod takvih država prava ekonomska mjera da dug ne može biti veći od trećine izvoza.

"Bosna i Hercegovina sada ima oko šest milijardi izvoza, a to znači da je gornja granica naše zaduženosti dvije milijarde. A Bosna i Hercegovina već je zadužena blizu osam milijardi. To znači da smo mi u dužničkom ropstvu, samo nam to još niko nije rekao. Naravno, ova vlast nikad neće ni reći, nego ćemo to platiti velikom cijenom. Jednim produbljenim siromaštvom i, vjerovatno, propadanjem u potpuno kolonijalno ropstvo."

Dugogodišnje iluzije i nerad



Igor Gavran, projekt menadžer Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da zaduživanje u BiH godinama prate iluzije predstavnika vlasti, te da se i dalje ne shvata suština.

"Suština problema duga, i Bosne i Hercegovine i svake druge države, jeste za šta se taj dug koristi i koliko je on održiv, odnosno, koliko se može servisirati. A to je ključni problem Bosne i Hercegovine koja ni prije nekoliko godina nije bila u stanju da održivo servisira taj dug u potpunosti, već se morala zaduživati iznova da bi vratila dospjele kamate i rate," podsjeća Gavran.

Dodaje da novac još uvijek ne ide u produktivne projekte, što stanje zaduženosti čini nepodnošljivim. Za njega je poređenje sa zaduženošću razvijenih zemalja, poput Njemačke, potpuna besmislica i zamajavanje javnosti. Ne vidi spremnost da se problemi saniraju.

"Puno je lakše zadužiti se kod MMF-a ili kod nekoga drugog. Preživjeti do sljedećih izbora, pričati kako smo umjereno zaduženi. Ono što ja vidim kao realnu perspektivu je dalji rast zaduživanja, a ono što vidim kao put kojim bi trebalo ići jeste suočavanje sa stvarnošću. Postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, korištenje besplatnog novca, da tako kažem, kao što su sredstva EU koja nam se uskraćuju zbog naših grešaka."

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: