Preduzeće Šume RS od 600 firmi potražuje 16 miliona KM dugovanja
Marić, koji je i sam stao pred radnike i poručio im da Mašić mora biti imenovan na mjesto v. d. direktora, jer politika imenuje ljude na takve pozicije, slično ponavlja i danas.
"Opće je poznato, koliko god mi to htjeli da priznamo ili ne priznamo, da je situacija takva kakva jeste, mi imamo demokratiju koja je nusproizvod zapadnih kretanja, sve one političke opcije koje postoje na zapadu jednako troše pozicije koje su na nivou države i koje se na nivou država rješavaju, isti je slučaj i kod nas. Na nivou RS tri politička subjekta čine vlast i oni su dogovorili da u javnim preduzećima izvrše podjelu mandata po političkim partijama koje čine vlast. Socijalisti su dobili mjesto direktora Šuma RS, a unutar samog preduzeća postoji 26 šumskih gazdinstava, od kojih četiri pripadaju socijalistima, pet DNS-u i ostalo SNSD-u, kojem pripada i ŠG Vučevica. To je jasno kao dan i SNSD je shodno tome ponudio rješenja za direktora gazdinstva, odnosno Neđu Mašića kao v. d. direktora. Prethodnom direktoru Slobodanu Pejoviću je u tom periodu istekao mandat direktora na četiri godine i on je na toj poziciji bio 12 godina, a došao je na tu poziciju na isti način na koji je došao i Mašić, s tim što je Pejović već bio u gazdinstvu, dobio je tu poziciju i zamijenio je nekog prethodnog, a Mašić je došao izvana. Propust zbog kojeg neko može da bude v. d. direktora je propust zakonodavca, zakonodavac nije propisao nikakve uslove koje treba da ispunjava neko ko je na poziciji vršioca dužnosti", kaže Marić.
Predstavnici Jedinstvene udružene sindikalne organizacije Šuma RS Dušan Marković i Slavica Elez mjesecima upozoravaju na to da Marić osniva paralelni sindikat preduzeća koji je stavio pod sopstvenu kontrolu. Više puta su najavljivali štrajk tvrdeći da je Marić jednostrano donio Pravilnik o radu, kojim su primanja po radniku smanjena za 150 KM. Marić je to demantovao, tvrdeći da nema smanjenja plata, nego samo naknada koje idu uz platu. Kaže da je diskutabilno apriori tvrditi da je neki sindikat dobar ili loš.
"Na osnovu broja zaposlenih javno preduzeće može imati šest sindikata, ja to nisam uzrokovao, niti sam propisao, zakon je predvidio da 20 posto od ukupnog broja zaposlenih može formirati sindikat, a 20 posto na 4.500 zaposlenih je 900 radnika koji mogu da se izjasne i kažu da žele da formiraju svoj sindikat, odu u Ministarstvo rada i registruju se kao neki od sindikata, što je recimo slučaj u Željeznicama RS. Međutim, poenta je u tome što su 2005. godine Šume RS izvršile transformaciju, do tada je u okviru jedne pravne osobe bilo 46 pravnih osoba i svaka od tih pravnih osoba je imala svoj sindikat i status koji je imala u Ministarstvu rada, a te 2005. godine su svi prešli u jednu pravnu osobu. Nakon toga niko iz sindikata nije našao za shodno da izvrši preregistrovanje sindikata, iako je lijepo rečeno da kakva god transformacija bila, preregistrovanje se mora obaviti. To nije učinjeno u posljednjih 12 godina, ja sam skrenuo pažnju na to predsjedniku sindikata, da je to što oni rade protuzakonito, a on je meni tvrdio da je zakonito. Ako je zakonito, zašto se registrovao tek 26. maja ove godine? Zato je određeni dio radnika posegao za ovakvim načinom organizovanja, kad on to nije želio, željeli su mnogi radnici. Od sindikalne članarine koja se ubire na godišnjem nivou granski sindikat je trošio 50 posto sredstava, pa gdje to ima u svijetu, nema nigdje, niko više nije za to da se sredstva troše na način na koji su trošena, a to oni koji su sebe smatrali reprezentativnim nisu prihvatili. Na osnovu toga je došlo do registracije ovog drugog sindikata koji sada ima blizu 1.600 zaposlenih, na osnovu kojih su dobili reprezentativnost", navodi Marić.
Marić je potvrdio naše informacije da Šume RS planiraju podići novi kredit od pet miliona maraka za potrebe informacionog sistema preduzeća.
"Proizvodno-finansijskim planom za 2017. godinu predviđen je informacioni sistem koji treba da prati javno preduzeće, to je prošlo kroz sve organe, uključujući upravu, nadzorni organ te Vladu RS kao vlasnika preduzeća, koja usvaja plan. Ta stavka stoji, mi na ta sredstva računamo i taj projekt će početi da se realizuje krajem ovog ljeta, posao još niko nije dobio jer tender još nije raspisan, bit će raspisan u narednih 45 dana, međunarodnog je karaktera, što znači da na njega mogu da se prijave firme iz Njemačke, Federacije BiH, Hrvatske, Srbije, odakle god. Onaj ko ponudi najbolja rješenja i cijenu, on će i dobiti posao”, istakao je Marić.
U RS postoji 600 firmi koje su na tzv. crnoj listi i od njih Šume RS potražuju blizu 16 miliona maraka. Marić kaže da su ta sredstva do njegovog dolaska na mjesto direktora bila dvostruko veća, a budući da su zakonski okviri za mogućnost naplate prošli, izvršen je otpis 16 miliona.
"Ovih drugih 16 miliona je jednako nesigurno kada je riječ o mogućnosti naplate, mnoga preduzeća su koristila mogućnost da dobiju robu, a da nemaju nikakvu garanciju za naplatu, tako da Šume RS nemaju nikakvu drugu mogućnost osim da sudskim putem i eventualnom prinudnom naplatom traže namirenje svojih potraživanja, ali takvih slučajeva možda ima u vrijednosti od blizu milion i po maraka, to će sve zastarjeti, doći ćemo u identičnu situaciju kao i s ovih prethodnih 16 miliona", priznao je Marić.
Šume RS, zaključno s rezultatima za 2016. godinu, imaju četiri "gubitaša" i za njih je urađen plan konsolidacije, ali godina je zbog vremenskih uslova bila teška i samo dva su za prvih šest mjeseci ove godine poslovala pozitivno, dodaje Marić.
"Vlasenica i Pale su iskazali pozitivan rezultat od nekih 20.000 maraka, Majevica i Višegrad nisu. Dva će, vjerovatno, i na kraju ove godine biti u gubitku, jer Majevica nema strukturu drvnog sortimenta koja može da pokrije njihove potrebe, a i broj radnika je toliko mali da bismo tražili rezove u zapošljavanju. Što se tiče Višegrada oni imaju problem s izvođačima radova kod sječe i izvozom, tako da ćemo vidjeti, moguće je da oni do kraja godine budu i u plusu. Ako je neko na polovini godine bio gubitaš, ne mora značiti da će biti i do kraja godine", prognozira Marić.
Marić je na kraju razgovora rekao da protiv njega ne postoje nikakve optužnice te da je neosnovana krivična prijava koju je protiv njega podnijela Državna agencija za istrage i zaštitu BiH zbog neovlaštenog izvoza i prodaje drvnih sortimenata.
U međuvremenu, protiv Marića je podnesena još jedna krivična prijava. Srpska demokratska stranka ga tereti da je nezakonitim radnjama uskratio sredstva lokalnim zajednicama u iznosu od blizu 13,7 miliona KM te što je dozvolio nezakonito imenovanje Neđe Mašića za vršioca dužnosti direktora ŠG Vučevica.
