Štetne posljedice velikih socijalnih razlika

Osnovni zaključak ove studije, objavljen u knjizi "Nivo duha" (Spirit Level), jeste da su velike socijalne razlike u osnovi svih društvenih problema kao što su kriminal, smrtnost djece i nepismenost, iz čega slijedi da njihovo rješenje ne leži u stvaranju većeg bogatstva, već u njegovoj boljoj, ravnopravnijoj raspodjeli.

Zemlje sa najvećim socijalnim razlikama, kao što su Amerika, Britanija i Australija, prenosi Guardian imaju, i najveće socijalne probleme, nasuprot Japanu i skandinavskim zemljama gdje su te razlike mnogo manje.

Guardian, u redakcijskom komentaru o ovoj temi, piše da takva nejednakost negativno utiče na sve aspekte života u najbogatijim zemljama.

List ističe da bogatstvo neke zemlje nije ni na koji način povezano sa onim što je ljudima najvažnije, a to su zdravlje, slobodno vrijeme i razvijen komunalni život.

Ako je neko društvo polarizovano, kao što je to slučaj sa Britanijom, onda ono počne da bilježi povećane nivoe negativnih simptoma kao što su, pored ostalih, gojaznost, mentalna oboljenja i kraći životni vijek.

Prema tome, prenosi Guardian, prava šteta nastaje ne kada bruto nacionalni proizvod padne za nekoliko procenata, već kada najveći teret toga podnese ona manjina ljudi koja izgubi posao, prihode i status.

Novo otkriće najnovije studije je, nastavlja list, da ni najbogatiji društveni slojevi nisu imuni tako da je oštećen i njihov kvalitet života, mada srazmjerno, što je vjerovatno posljedica pritiska da se sačuva status, koji je utoliko važniji koliko su socijalne razlike veće.

Političari, piše list, ne smiju da ignorišu ovaj problem, posebno u okolnostima ekonomske krize, i treba kreativno da pristup njegovom rješavanju.

"Oporezivanje bogatih i školovanje siromašnih su dvije stvari koje bi mogle da pomognu", završava Guardian.