{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Intervju
/
Karamehmedović: Pitanje je hoće li BHRT opstati do rješavanja finansijskih problema

29.12.2015. u 20:25
31
111
Karamehmedović: Pitanje je hoće li BHRT opstati do rješavanja finansijskih problema
31
Karamehmedović: Pitanje je hoće li BHRT opstati do rješavanja finansijskih problema
Belmin Karamehmedović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Finansijska situacija u Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) izuzetno je teška. BHRT-u nedostaje mjesečno više od 400.000 konvertibilnih maraka za podmirenje osnovnih potreba, a mjere štednje unutar BHRT-a su iscrpljene. Nastavljen je trend katastrofalnog pada u naplati RTV takse, a BHRT nije u mogućnosti izmirivati svoje poreske i druge obaveze prema državi i drugim dobavljačima. O problemima BHRT-a razgovarali smo sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem.
Je li BHRT pred finansijskim kolapsom? Zašto FTV i RTRS nisu u tako lošoj finansijskoj situaciji?

BHRT se nalazi pred finansijskim kolapsom zbog konstantnog pada u naplati RTV takse. U prvih jedanaest mjeseci ove godine naplaćena taksa je za 2.333.500 KM manja u odnosu na isti period u 2014. godini, što je pad od skoro 15 posto. Ovome treba dodati podatak da za periodu od 2009. do 2014. godine gubitak na RTV taksi, kao efekat pada broja pretplatnika i stepena naplate, iskazan u nenaplaćenoj RTV taksi iznosi više od 117 miliona KM za područje BiH, tako da je iz ovoga sasvim jasno zašto se BHRT nalazi pred gašenjem. Što se tiče RTV FBiH i RTRS, nemam podatke u kakvoj su finansijskoj situaciji ta dva emitera, tako da ne mogu odgovoriti na ovo pitanje.

Koji model pretplate i način njene naplate zagovara BHRT?

Zvanični model koji je usaglašen na Odboru sistema javnih emitera u BiH i poslan nadležnim zakonodavnim tijelima još u aprilu ove godine je naplata RTV takse preko računa za utrošenu električnu energiju. Pored ovog modela, kolege iz RTRS-a su ponudili na razmatranje opciju uvođenja posebnog fonda za finansiranje javnih emitera, ali ovaj model je još uvijek u razradi, tako da nije dobio zaokruženu zvaničnu formu.

Pretpostavimo da se situacija sa pretplatom ne riješi uskoro, šta će se dešavati sa BHRT-om?

Pretpostavljam da ima više scenarija, ali svaki od njih vodi ka jednom, a to je nestanak javnog medijskog servisa BiH. Ti scenariji obuhvataju opcije od blokade računa zbog velikog broja neizmirenih obaveza prema državi i raznim dobavljačima, do prekida u snabdijevanju električnom energijom i drugim energentima zbog nemogućnosti da platimo svoja dugovanja. Primjera radi, BHRT ima višemilionske obaveze iz niza prethodnih godina, samo prema EBU (Unija Evropskih javnih emitera), tako da nam, ukoliko ne dobijemo konkretnu pomoć u servisiranju ovih dugova, vrlo vjerovatno, prijeti izbacivanje iz članstva u ovoj organizaciji, što bi bila loša poruka, ne samo za nas, nego i za cijelu državu koja je konačno krenula putem bržih integracija u EU. Ukoliko se pitanje kvalitetne naplate RTV takse za finansiranje javnih servisa u BiH hitno ne riješi na način kako je to urađeno u svim evropskim zemljama, bez obzira na to da li su članice EU ili ne, vrlo brzo bismo mogli svjedočiti nestanku javnog medijskog servisa BiH, koji je, važno je napomenuti, u 2015. godini proslavio 70. rođendan.

Je li pitanje pretplate i općenito opstanka BHRT-a prvenstveno političko?

Pitanje opstanka BHRT-a je direktno vezano za nedostatak političke volje, što je fraza koju godinama slušamo u BiH. Istine radi, postoje političke snage u BiH, kao što su pobjedničke stranke u dijelu Federacije BiH s većinskim bošnjačkim stanovništvom, koje prepoznaju značaj javnog servisa kao jednog od temeljnih postulata svake države, ali nažalost ima i onih političkih snaga u BiH koje, blago rečeno, uopće nisu zainteresirane za sudbinu javnog emitera koji se zove Radio-televizija Bosne i Hercegovine.

Međunarodna zajednica je inicirala i dugo forsirala reformu javnog servisa, čemu su se protivili različiti politički faktori. Je li podrška međunarodne zajednice reformi javnog servisa splasnula?

Međunarodna zajednica je u periodu formiranja i stasavanja BHRT-a imala jaku i značajnu ulogu koja se u prethodnih nekoliko godina manje-više izgubila, tačnije svela se, uglavnom, na verbalnu podršku. Ohrabruje činjenica da je uspostava samoodrživog, nezavisnog i profesionalnog javnog servisa u BiH u posljednje vrijeme opet našla važno mjesto u uslovima koje BiH mora ispuniti na svom putu prema članstvu u EU. Pitanje je samo da li će BHRT uspjeti opstati, dok se ne realiziraju konkretni koraci u rješavanju pitanja finansiranja, koje je uslov svih uslova.

Iz Sindikata su se žalili da im nikad nije prezentirano na šta se sve troši novac, koliko BHRT ima zaposlenih, po kojim sektorima i sl. Jesu li takve informacije dostupne sindikatu i javnosti?

Mogu govoriti samo o periodu posljednjih šest mjeseci, od mog imenovanja na ovu funkciju, a od tada postoje redovni kontakti mendžmenta s predstavnicima oba Sindikata u BiH. Sve informacije su potpuno transparentne, tako da ako su se, kako navodite, iz Sindikata žalili da im nikad nije prezentirano na šta se sve troši novac, koliko BHRT ima zaposlenih..., to ne odgovara stvarnom stanju stvari. Važno je napomenuti da je u pomenutom periodu smanjen broj uposlenih i vanjskih saradnika za više od 110 ljudi, da su svi troškovi na koje smo mogli utjecati stavljeni pod kontrolu i svedeni na najmanju moguću mjeru, te da Upravni odbor BHRT-a ima uvid u sve što se poduzima kako bi javni servis održao svoje funkcije. U toku je izrada nove organizacije i sistematizacije radnih mjesta u skladu sa zahtjevima formiranja modernog javnog servisa kakvi su oni u našem užem i širem okruženju i Sindikati će, u skladu sa zakonskim odredbama i pravilinikom o radu BHRT-a, biti konsultirani u ovom procesu.

Šta je s procesom digitalizacije, je li on konačno otkočen?

Prvi dio digitalizacije vezan za montažu posljednjeg od tri predajnika bi uskoro trebao biti završen. Digitalizacija u BiH je, prvenstveno, državni, a ne samo projekat javnih servisa. Prema mojim informacijama, RTRS je u završnoj fazi montaže predajnika na Kozari i za očekivati je da u narednih nekoliko mjeseci, ukoliko to dozvole vremenski uvjeti, krene tzv. testni signal za područja Sarajeva, Mostara i Banje Luke.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: