Tako nam je naša čitateljka Aida Z. (podaci poznati redakciji) ispričala svoja iskustva sa naručivanjem knjiga preko stranice Amazon.com.
"Več četiri godine naručujem knjige preko Amazona i sve donedavno su uredno dolazile i preuzimala sam ih bez ikakve naknade. Naravno, kad se poručuje internetom se plati i poštarina, i to nimalo niska - 51 dolar što uključuje i domaći transport. Prije dva mjeseca ponovo sam naručila osam knjiga u vrijednosti oko 200 dolara i ovaj put mi je uz obaviještenje da su knjige stigle došla i uplatnica gdje piše da trebam platiti 8,5 KM carine. Kako se radi o meni vrijednim i potrebnim knjigama ja sam to i platila. Međutim, nekoliko dana poslije jedan moj kolega je također naručivao knjige (i ja s njim još jednu), znači devet knjiga i njemu nije došla nikakva uplatnica za carinu. Mjesec dana poslije, druga kolegica naručuje pet knjiga vrijednosti manje od 200 dolara i dolazi joj da mora platiti dodatnih 66 KM carine", ispričala je naša čitateljka svoje iskustvo sa naručivanjem knjiga.
Sve po zakonu
Kako nam je rečeno u Upravi za indirektno oporezivanje BiH carinska procedura uvoza svih roba, pa tako i onih koje se naručuju preko interneta, obavlja se u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH. To znači da se na utvrđenu carinsku vrijednost robe naplaćuju sve zakonom predviđene dadžbine, a to su carina, carinska evidencija i PDV.
Stopa carine zavisi od vrste robe koja se uvozi, pa tako određeni proizvodi imaju stopu carine 0, neki imaju stopu carine 5 posto, neki proizvodi 10 posto, a neki proizvodi 15 posto. Stopa carinske evidencije iznosi 1 posto. Stopa PDV-a iznosi 17 posto. U ovisnosti o kojoj vrsti robe se radi, na utvrđenu carinsku osnovicu naplaćuju se prethodno pomenute uvozne dažbine. Tako se naprimjer na knjige plaća carina u iznosu od 0 do 10 posto, a na alkohol od 10 do 15 posto.
Prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima fakturna vrijednost robe, i to iz same fakture koja prati određenu robu. Na tu vrijednost se obračunavaju i plaćaju zakonom predviđene dažbine. Ukoliko carinska služba posumnja da se radi lažnoj fakturi, ili ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura, carinska služba pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te robe koja će predstavljati osnovicu za obračun uvoznih dažbina.
Hoće li neki proizvod biti ocarinjen zavisi i od zemlje porijekla. Ako se radi o robi koja se uvozi iz zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima posebne ugovore o slobodnoj trgovini (zemlje potpisnice CEFTA sporazuma i Republika Turska), i ako tu robu prati obrazac EUR 1 koji je dokaz o porijeklu te robe iz pomenutih zemalja, ne naplaćuje se carina i carinska evidencija, već samo PDV. Također, kad se uvozi roba iz zemalja članica EU, uz dokaz o porijeklu te robe, plaćaju se samo one uvozne dažbine.
Diskreciono pravo otvaranja paketa
Naši čitatelji zanimali su se i za koji način se određuje koja će pošiljka biti otvorena, a koja ne.
"Činjenica da se u fizičkom smislu ne može izvršiti detaljna kontrola svih roba koje se uvoze u BiH. Carinski službenici imaju diskreciono pravo da u skladu sa postojećom analizom rizika odluče koje će pošiljke detaljno pregledati, a koje ne", rečeno nam je iz UIO.
Važno je naglasiti da se oslobađaju od plaćanja uvoznih dažbina predmeti neznatne vrijednosti, koji se prime iz inostranstva u pismima ili poštanskim paketima u vrijednosti do 50 KM. Pomenuto oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina se ne odnosi na alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, te duhan i duhanske 4prerađevine. Ukupno primanje paketa u smislu oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom u toku nedelje.
