Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da novac zarađen na nafti često šteti općem razvoju nacionalnog gospodarstva, jer takva ekonomija postaje o njemu ovisna, a ne razvija druge potencijale.
Kako je barel sirove nafte dostigao cijenu od gotovo sto dolara, bogati su postali još bogatiji. 2010. Azerbejdžan će od izvoza nafte zarađivati više od 15 milijardi dolara.
Shamil Alserov, dužnosnik u azerbejdžanskom ministarstvu vanjskih poslova, kaže da je njegov vlada svjesna da, bez obzira na naftne profite, mora razmišljati i o budućnosti.
“Iako na nafti zarađujemo sve više, cilj nam je da ekonomija postane diverzificirana, da se zaista razvijemo kao država”, izjavio je Alserov.
Ilgar Mamadov iz Instituta za politološka istraživanja u Bakuu smatra da se njegova zemlja mora što bliskije povezati sa Zapadom jer će jedino tako ojačati solidno, pošteno poslovanje, u skladu s međunarodnim kriterijima.
Tako ćemo, nada se on, izbjeći klasični ciklus 'vrtoglavog uspjeha i brzog pada', koji je karakterističan za ekonomije koje se isključivo oslanjaju na izvoz nafte.
"Što ste bolje integrirani u globalnu ekonomiju, vaše je gospodarstvo jače, a jača je i vaša nezavisnost kao države", smatra Mamadov.
