Europski poslovni lobi upozorio je da za veće firme bankovni krediti sada imaju veći stepen nego ranije, što čini finansijske institucije manje sklonim kreditiranju malih i srednjih preduzeća.
Vlasti mnogih zemalja su “stegnule svoje političke mišiće” oslanjajući se na banke koje su bile spore u davanju zajmova poslovima i potrošačima. Uz finansijske institucije, koje su se pojavom krize u većini zemalja okoristile injektiranjem državnog kapitala , vlasti sada imaju veći uticaj u pogledu kreditne prakse.
Europska centralna banka smanjila je kamatnu stopu na rekordnih 1% a Europska investicijska banka obećala je 30 milijardi eura za kreditiranje malih i srednjih preduzeća te će podijeliti rizik sa komercijalnim zajamodavcima.
Male firme su najgore pogođene kreditnom krizom, jer su bankama manje davale zajmove smatravši da su upravo one u opasnoj poziciji. Mala i srednja preduzeća tipično ovise o kreditima kako bi opstala , naročito u prvim godinama postojanja, i posljednja su koja su u stanju preživjeti bez pristupa bankovnim kreditima.
Dramatično povećan oprez komercijalnih banaka u pogledu firmi glavni je faktor rasta nezaposlenosti u Europi.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
