{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stranci ulažu u Hrvatsku i Srbiju, izbjegavaju Kosovo, BiH i Makedoniju

A
17.1.2015. u 10:29
59
104
Stranci ulažu u Hrvatsku i Srbiju, izbjegavaju Kosovo, BiH i Makedoniju
59
Stranci ulažu u Hrvatsku i Srbiju, izbjegavaju Kosovo, BiH i Makedoniju
Većina zemalja regiona Balkana već nekoliko posljednjih godina, koliko traje i globalna ekonomska kriza, suočava se s ozbiljnim ekonomskim i finansijskim problemima, dok mnogi spas vide u obimnijem prilivu stranih investicija koje bi, kako i sami ekonomski stručnjaci prognoziraju, mogle pomoći ekonomskom oporavku regiona i otvaranju novih radnih mjesta za domaću armiju nezaposlenih. Prema posljednjim podacima, stranci najviše ulažu u Hrvatsku i Srbiju, a najmanje na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na prva tri tromjesečja 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

Podatke HNB-a za AA prokomentarisao je stalni profesor na ekonomskom fakultetu i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je potvrdio da su se strane investicije u Hrvatsku, u odnosu na prethodne godine, tokom 2014. godine samo statistički povećale.

"Od stranih, kao i svakih drugih investicija, mogla bi se stvoriti očekivanja da će povećati proizvodne kapacitete. Nažalost, u Hrvatskoj je bilo i prijašnjih razdoblja velikih stranih investicija, međutim, one nisu bile nove investicije u ekonomskom smislu, nisu bile izgradnja novih pogona i povećanje broja radnih mjesta, nego su to, uglavnom, bile investicije iz inozemstva koje su preuzimale postojeće tvornice, postojeće kapacitete u Hrvatskoj", prokomentirao je Jurčić pokazatelje HNB-a.

Srbija na globalnoj mapi



Ipak, statistički podaci HNB-a pokazuju da je statistički rast stranih investicija u tri prva tromjesečja 2014. godine u odnosu na prijašnje tri godine dramatično porastao. Naime, 2013. godine se za strane investicije bilježi neto minus od 117,7 miliona eura, 2012. minus od 63, a 2011. minus od 168,8 miliona eura.

Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Srbija je tako u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu 300 miliona eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po zaršetku statističke obrade cijele godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini 5 posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da se kao jak impuls najčešćih stranih ulaganja u Srbiju još uvijek bilježe investicije iz automobilske industrije i, prije svega, industrije komponentaša u autoindustriju.

"Ušli su veliki igrači poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su ušli i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, i stavljaju nas na tu neku globalnu mapu", rekao je Miloradović.

Naglasio je da u Srbiju strane investitore privlači sve češće usklađivanje legistative s evropskom praksom, novi Zakoni o radu, stečaju, privatizaciji, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima.

Kada su u pitanju prepreke na koje investitori u Srbiji nailaze i ono na šta se oni žale, Miloradović ističe da sve zavisi od vrste investicija, ali, kako kaže, nekima je problem loša infrastruktura, što putna, što komunalna.

"Neko se žali na korupciju, imamo primjere u lokalu različitih pravila, gdje jedan pravilnik o protivpožarnoj zaštiti važi u jednom gradu, dok u drugom gradu, kada se otvara pogon iste kompanije, traže mu potpuno nove stvari. Postoje različitosti i još uvijek nije unificirano šta je sve potrebno da se određena poslovna operacija obavi”, rekao je on.

Od ostalih zemalja regiona, značajne strane investicije privukla je i Crna Gora gdje je, prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih 11 mjeseci 2014. godine iznosio 446,5 miliona eura. U odnosu na isti period obračuna za 2013. godinu, priliv stranih investicija u zemlji je veći za 40 miliona eura.

Nedovoljna ulaganja u Crnu Goru



Komentarišući ukupan priliv stranih investicija u Crnoj Gori za 2014. godinu, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da je cifra od 446 miliona eura značajna, ali ne i dovoljna.

"Priliv od 446 miliona za 2014. godinu jeste značajan, ali ipak nije dovoljan da pokrije potrebe Crne Gore za prilivom kapitala iz inostranstva, iz razloga što Crna Gora nema dovoljnu količinu izvoza da bi pokrila svoje unutrašnje potrebe za prilivom stranog novca. Strane investicije ostaju jedini adekvatan priliv stranog kapitala, budući da je izvoz znatno smanjen", rekla je Radović, napominjući da se u narednom periodu očekuje veći priliv stranog novca u Crnu Goru.

"Bez investicija od milijardu eura, ne možemo računati na bilo kakav razvojni put Crne Gore", kazala je ova ekonomska analitičarka.

Kosovo je u grupi zemalja regiona u koje strani investitori i nisu najspremniji da ulože svoj novac. Tako su, prema podacima Centralne banke Kosova, strane direktne investicije na Kosovu u 2013. godini iznosile 258.9 miliona eura ili 13.1 posto više nego u 2012. godini. Za 2014. godinu još uvijek nema kompletnih podataka, ali je u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih investicija.

Direktor Američke privredne komore na Kosovu, Arian Zeka kaže za AA da je u 2014. godini zabilježen pad direktnih stranih investicija u poređenju s 2013. godinom.

"Možda je politička situacija utjecala na ovakvo stanje s direktnim stranim investicijama i na nezadovoljavajući ekonomski rast. Poznato je da je u 2014. godini bila politička kriza, ali i politički prioriteti su onemogućili ili skrenuli pažnju sa ekonomskih pitanja, i kao rezultat toga suočavamo se s nezadovoljavajućim stepenom direktnih stranih investicija", izjavio je Zeka.

Napominje da je na Kosovu došlo do pada stranih investicija zbog, prije svega, lošeg iskustva stranih investitora u prošlosti, koji su, kako ističe, bili nezadovoljni političkom nestabilnošću i čestim izmjenama zakona.

Ni Makedonija se ne može pohvaliti značajnim prilivom stranih investicija, iako ova zemlja nudi, vjerovatno, i najbolje uslove za ulaganje u regionu. Prema podacima Centralne banke Makedonije, u toj zemlji je od januara do oktobra 2014. godine zabilježeno 196.7 miliona eura stranih investicija.

Inače, Makedonija je prethodnih godina poduzela velike napore i donijela brojne mjere kako bi pojednostavila procedure za otvaranje firme, ali stvaranje ambijenta za privlačenje stranih ulagača.

Tako je ova balkanska zemlja pokušala strane ulagače privući, kako navode zvanične vlasti, odgovarajućom strateškom pozicijom, planom pristupanja u Evropsku uniju i NATO, brzom registracijom kompanija, inovacijama za katastr, kvalitetom života, financijskom stabilnošću, visokim kreditnim rejtingom, pristupom dva aerodroma i autoputevima.

Loša politička situacija u BiH



BiH je također jedna od zemalja regiona koja nije baš previše na meti stranih investitora, ponajviše zbog loše političke situacije u zemlji. Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno 283.5 miliona eura.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za Anadolu Agency je izjavio kako je priliv stranih investicija u BiH na lošem nivou.

"Kada su u pitanju strane investicije u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu situacija je loša. Tako smo od 2008. do 2014. godine imali investicije na najnižem nivou. Vlasti u BiH nisu stvorile povoljan poslovni ambijent za strane investicije. Zato BiH ima vrlo visok vanjskotrgovinski deficit koji je trenutno sedam milijardi KM. Iako BiH ima potreban ljudski potencijal, strane investicije u zemlji su prethodnih godina drastično pale. Udjel stranih investicija u ukupnom Bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2014. je bio 4,4 posto, iako bi mogao biti 12 posto i tada bi mogli imati ekonomski rast od 4 posto. Na taj način bi se pokrenuo cijeli investicijski ciklus", istakao je ovaj stručnjak.

Naglasio je da vlasti u BiH hitno moraju pojednostaviti procedure za pokretanje biznisa i kreirati potrebni ambijent kako bi privukli više stranih investicija u narednom periodu.

"Ako BiH želi privuči više stranih investitora, hitno se moraju ukloniti postojeće kompleksne procedure za pokretanje biznisa. Potrebno je smanjiti i političku nestabilnost, jer time bh. vlasti stvaraju vrlo loš imidž o BiH u svijetu. Ako se ne poduzmu odlučni koraci na stvaranju potrebne klime za ulaganje, nemoguće je očekivati više stranih investicija 2015. godine", smatra Hasić, naglasivši kako će strani investitori svoj novac ulagati u zemlje gdje im je zagarantiran transparentan i siguran rad kako bi mogli ostvariti ekonomski profit.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: