{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Igor Gavran: Politika neće dozvoliti propast eura

S
10.12.2011. u 09:59
0
26
Igor Gavran: Politika neće dozvoliti propast eura
0
Ovih dana se velikom s pažnjom prati sudbina eura koji je ugrožen zbog dužničke krize u zemljama Evropske unije. Naravno, i sama dužnička kriza u EU ima itekakvog utjecaja na BiH pa nam je stoga čitava ova priča zanimljivija. Ekonomski analitičar Igor Gavran u intervjuu za Sarajevo-x.com ističe kako očekuje da će euro, ipak, biti spašen. Razgovarali smo i o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, nekorištenju kreditnih sredstava koja su nam odobrena, utjecaju ulaska Hrvatske u EU na našu zemlju...
Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com
Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com

Kako će prema Vašem mišljenju biti riješena kriza u zemljama eurozone te koliko sva ova priča utječe na nas?

Mislim da će euro ipak opstati, iako po tržišnim zakonima to možda i ne bi trebao biti slučaj. Međutim, politika neće dozvoliti njegovu propast, jer bi to dovelo do velikih poremećaja. Što se tiče naše zemlje, mi smo veoma, i valutom i zakonodavstvom, vezani za EU, tako da ova situacija utječe i na nas, što se prvenstveno ogleda u smanjenju investicija. Čak i one kompanije koje nisu direktno pogođene krizom su dosta suzdržane u pogledu investiranja. Međutim, situacija s eurom bi se mogla u kratkom roku znatno popraviti nakon razgovora lidera zemalja EU ovih dana, što se moglo vidjeti i na primjeru Italije. Nakon ostavke premijera Berlusconija naglo su skočile i dionice kompanija u Italiji. To nam govori da sve puno ovisi i o psihologiji, odnosno očekivanjima.

Naši susjedi Hrvati će uskoro u EU, kako će se to odraziti na ekonomiju u našoj zemlji?

Mi bismo već sada morali raditi na tome da našim firmama pomognemo u procesu certificiranja proizvoda kako bi ih mogli prodavati u Hrvatskoj i kad ona uđe u EU. Također, Hrvatska će ulaskom u Evropsku uniju dobiti značajna novčana sredstva koja će usmjeriti na poticaj poljoprivrede, što znači da bi i naša država već sada morala razmišljati o tome kako da naši poljoprivrednici ne budu ugroženi u toj utakmici sa susjedima. Umjesto toga, mi još nemamo ni zakon o državnoj pomoći, a kamoli da pomažemo poljoprivrednike. Međutim, mogu se očekivati i pozitivni efekti, budući da će hrvatske kompanije nakon ulaska Hrvatske u EU, plaćati carinu za uvoz mlijeka, mliječnih i mesnih prerađevina te cigareta u našu zemlju. Stoga se može očekivati, recimo, da Podravka uloži novac u proizvodnju u BiH, kao što su to nakon ulaska Slovenije u EU učinile Perutnina Ptuj, Ljubljanska mljekara i Argeta.

Već dugo nemamo vlast na državnom nivou, odnosno imamo je u tehničkom mandatu, kakve su posljedice?

I najgora vlada je bolja od nikakve. Naravno, u ovakvoj situaciji ugrožena su strana ulaganja, a pada nam i kreditni rejting, što znači da poskupljuju krediti izvana. Istina je da postoji privremeno finansiranje, ali ono ne omogućava prilagođavanje budžeta. Govorili smo kakve mjere trebamo poduzeti u vezi s ulaskom Hrvatske u EU, to sve stoji jer privremenim finansiranjem samo pokrivamo nužne troškove, a ne usmjeravamo novac na potrebe koje su se u međuvremenu pojavile.

Također, vlasti na entitetskom nivou se zadužuju kod komercijalnih banaka po znatno nepovoljnijim uslovima nego kod MMF-a, čije uslove o stand by aranžmanu nismo ispunili te ne možemo koristiti njihovu pozajmicu. Tako entitetske vlasti plaćaju 6-7 umjesto 1 ili 2 posto kamata.

Ipak, vlast lako namakne novac za svoje potrebe. Uveli su fiskalizaciju i tako ugasili jedan broj firmi koje nisu mogle podnijeti plaćanje još nekoliko hiljada KM nameta?

Tako je, a što je još gore, njeni efekti u RS, gdje je ranije stupila na snagu nego u Federaciji, i nisu baš učinkoviti kako je najavljivano. Uopće nije došlo do nestanka sive ekonomije i značajnog punjenja budžeta. Osim toga, fiskalizacija je provedena netransparentno i tu ima velikih tehničkih problema. Oprema je neispravna i teško ju je servisirati, a i kontrola je vrlo upitna, jer je jedan broj pravnih subjekata ugradio dva fiskalna sistema, od kojih je jedan u platnom sistemu, a drugi ne. Tako, dakle, izbjegavaju evidenciju prometa.

Postoji li mogućnost da država, s obzirom na glomazni administrativni aparat, bankrotira u skorije vrijeme?

To se zasigurno neće dogoditi barem u narednih nekoliko godina. Postoje informacije o rastu depozita štednje građana tako da vlasti znaju da mogu isisati još novca od građana, a imaju sve instrumente za to. No, jasno je da je u državnim preduzećima poput Željeznica RS i Željeznica FBiH, kao i u lokalnim sarajevskim javnim preduzećima, poput GRAS-a, nužno otpustiti veliki broj nepotrebnih radnika, ili privatizovati ta preduzeća, jer će u suprotnom ona uvijek, bez obzira na finansijske injekcije, poslovati s gubitkom.

Nismo prezadužena zemlja, ali u isto vrijeme nemamo autoput i ne ulažemo u velike projekte. Koliko je onda dobro biti nezadužen?

Problem je i u tome što mi ne koristimo milijardu-dvije KM kredita koji su nam odobreni, zbog čega plaćamo penale. Projekti često stoje jer nije pripremljena projektna dokumentacija, to predugo traje. Nema opravdanja za to i jedini zaključak onda može biti - ili imamo apsolutno nesposobne ljude ili pojedinci traže vlastiti interes u tim projektima. Vi zaključite šta je od to dvoje.

Nije to jedini apsurd, naprimjer, Elektroprenos BiH na računu ima stotine miliona KM koje mogu investirati, ali ih oni ne koriste i ne realizuju projekte, dok u isto vrijeme traže povećanje cijena električne energije. I što se tiče autoputa, mi bismo ga mogli graditi vlastitim novcem samo da nemamo neproduktivne izdatke. U isto vrijeme, Vlada FBiH donosi skandaloznu odluku da se isplati naknada vlasnicima bespravno izgrađenih objekata na trasi koridora Vc, svugdje u svijetu bi takvi objekti bez ikakve priče i po kratkom postupku bili sravnjeni sa zemljom.

I na kraju, kakva je prognoza za 2012. godinu?

Ja nisam pesimista. Ona sasvim sigurno neće biti specijalno bolja nego 2011. godina, ali ne mora biti ni gora. Sve je do nas.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: