Almir Bečarević, BH Gas
0

INTERVJU / "Gas mora biti skuplji"

Razgovarao: Nedžad Jamaković
Almir Bečarević
Almir Bečarević
BH Gas je zainteresiran za izgradnju gasovoda Bosanski Brod-Zenica, no, nadležni u Republici Srpskoj zasad ne pristaju na to. Direktor ove kompanije Almir Bečarević je u razgovoru za Sarajevo-x.com govorio o isplativosti ovog gasovoda, o "ruskom dugu", te o zahtjevu za većom cijenom gasa u BiH.

Koliko su zapravo osnovane priče da BH Gas ne želi gas samo iz Srbije, preko RS?

Mi se već snabdijevamo gasom iz tog pravca, čak smo i za optimalizaciju tog sistema, pa planiramo izgraditi kompresorsku stanicu čime bismo podigli stepen iskorištenosti tog gasovoda do projektovanog nivoa od milijardu kubika gasa (sad je oko 650 miliona kubika). Novi ulaz iz pravca Bosanskog Broda ima čisto ekonomsku opravdanost, a ne neku političku pozadinu. U pregovorima ste sa Srbijagasom da oni izgrade jednu kompresorsku stanicu u okolini Malog Zvornika? Tako je. U slučaju da oni pristanu, mi bismo onda mogli napraviti kompresorsku stanicu bliže Kaknju i Zenici, zbog planirane termoelektrane. U suprotnom, mi ćemo kompresorsku stanicu praviti u Kladnju.

Možete li pojasniti prednosti izgradnje gasovoda Bosanski Brod - Zenica?

Dvije studije Svjetske banke su pokazale da je ovaj gasovod dolinom rijeke Bosne najisplativiji projekt transportnog gasovoda. Tu je dosta gradova, banjalučka regija je blizu, a tu je i Rafinerija u Bosanskom Brodu kojoj je puno jeftinije dovesti gas preko rijeke Save, nego ga vući iz Zvornika. Rafinerija bi trošila 400 miliona kubika, termoelektrana u Zenici, čija je gradnja sve izvjesnija, trošila bi 300 miliona kubika, a već je urađena i studija za izgradnju bloka u TE Kakanj koji bi trošio 100-150 miliona kubika gasa. Kapacitet gasovoda Brod - Zenica bio bi 1,2 - 1,5 milijardi kubika gasa. Također, njime bi BiH preko hrvatskog gasnog sistema Slavonski Brod – Donji Miholjac - Mađarska, bila priključena ili na gasovod Nabucco ili Južni tok.

Čemu onda "zatezanja" iz RS?

Zaista ne znam, posebno jer smo im ponudili da izgrade gasovod od Bosanskog Broda do Doboja i u skladu s tim raspolažu tim dijelom sistema. Mi imamo alternativnu varijantu, i urađene studije za to, da dovedemo gas iz Splita preko Tomislavgrada (Split-Posušje-Tomislavgrad-Bugojno-Travnik-Zenica), međutim, pošto je Brod-Zenica puno isplativiji pravac, nadam se da će razum prevladati. Treba istaći da bi nas gasovod iz pravca Splita koštao 80 miliona, a iz pravca Broda 50 miliona eura. Uz to, EBRD je spreman odmah finansirati izgradnju gasovoda Bosanski Brod-Zenica.

Dokad ćete čekati saglasnost iz RS? Sve dok ne izgubimo nadu u to da ćemo je dobiti. Postoji još jedan projekt, to je gasifikacija Unsko-sanskog kantona.

To je zaseban projekt, za koji je EBRD također izrazio želju da nas kreditira. Planirano je uspostavljanje gasovoda preko Tržačkih Raštela iz Hrvatske i izgradnja 80 kilometara primarne gasne mreže u USK. Taj projekt, koji je jednoglasno podržala Skupština USK, koštao bi 25-30 miliona eura. Dogovoreni su termini i planovi, prema kojima bi kredit EBRD-a za ovaj projekt bio operativan već 2011. godine. Treba spomenuti i da bi krajem godine trebala početi izgradnja gasovoda visokog pritiska na području četiri općine - Travnik, Vitez, Busovača i Novi Travnik. Taj projekt će finansirati EBRD u iznosu 17 miliona eura.

Šta je s ostalim projektima?

Inače, imamo gotove studije, idejna rješenja, te termin planova izrade projektne dokumentacije i izgradnju gasovoda za kompletnu BiH, izuzev Tuzlanskog kantona. U tim planovima okosnica je gasovod Bosanski Brod - Sarajevo - Ploče. Naravno, cilj nam je da izgradimo gasovode, da gas bude energent za proizvodnju električne energije, a ne treba ni spominjati ekološku dobit tih projekata.

Upoznati ste s problemom "ruskog duga". Kako komentarišete činjenicu da taj novac vraćaju i ljudi koji nisu ni koristili plin u vrijeme kad je napravljen dug?

BiH je prošle godine imala dva izbora. Rusi su bili pristali da se dug za gas prebije sa onim što oni po kliringu duguju BiH. Međutim, naši predstavnici nisu bili za to, iako bi BiH dobila još 20 miliona dolara tim "prebijanjem", budući da mi za gas dugujemo 104,8 miliona, a Rusi BiH 125 miliona dolara. Kako taj sporazum nije postignut, ruski isporučioc je uslovio isporuku gasa tražeći da se dug za gas polako počne vraćati. Tad je jedini izbor bio da sadašnji potrošači namiruju taj dug ili da nikako nemaju plin.

Ima li izgleda da građani BiH u skorijoj budućnosti imaju jeftiniji gas?

Cijena gasa je još u prošloj godini snižena za 35 posto i ona je ostala do danas. Tako je BH Gas iz vlastite dobiti (6,5 miliona KM u prošloj godini) subvencionirao troškove potrošača u prva tri mjeseca ove godine sa 2,5 miliona KM. Stoga je već u proceduri usklađiivanje prodajne cijene sa porastom uvozne cijene i ja smatram da će se cijena gasa morati povećati.

Često se govori kako su u BiH cijene veće nego u drugim evropskim zemljama. Kako to komentarišete?

Ne bih se složio s tim, jer zvanični podaci Eurostata (Kancelarija za statistiku EU) za prvo polugodište 2009. govore drukčije. Prema tim podacima, prosječna cijena gasa za domaćinstva za 15 zemalja EU iznosila je 1.225,27 KM za 1.000 kubika, u 27 zemalja EU bila je 1.077,09 KM za 1.000 kubika, dok je za domaćinstva u BiH s PDV-om bila 889 KM za 1.000 kubika. S tim da je u BiH cijena gasa za domaćinstva dodatno umanjena od 1. jula 2009. te trenutno za krajnje potrošače, s PDV-om, iznosi 678,60 KM za hiljadu kubika gasa. Najniže cijene imaju Rumunija (538,88 KM) i Hrvatska (588,71 KM), s tim da te dvije zemlje imaju značajne prirodne resurse i proizvodnju ovog energenta.

Spomenuli ste dobit u 2009. Je li BH Gas osjetio recesiju?

Reducirali smo troškove i prilagiodili poslovanje vremenu krize, te smanjili investicije. U našem izvještaju o radu prikazane su uštede koje smo napravili pa mogu izdvojiti neke od njih. Na kancelarijski materijal smo u prošloj godini od planiranih 17.000 potrošili 7.000 KM, benzina smo potrošili za 3.000 KM, a dizela 13.000 KM, za mobitele smo potrošili 8.000, a bilo je planirano 12.000 KM, dok smo za troškove erprezentacije u našoj zemlji potrošili 15.500 KM. Dakle, smanjili smo troškove do apsurda.

U zimu 2009. smo se smrzavali zbog ukrajinsko-ruskog spora. Šta je BH Gas poduzeo da se to ne ponovi?

Poduzeli smo ono što smo mogli, a opet ne možemo tvrditi da se nešto slično neće ponoviti. Napravili smo okvirni ugovor s njemačkom firmom E.ON, odnosno njihovom firmom-kćerkom u Mađarskoj čime smo osigurali dva ulaza gasa iz dvije zemlje. Naravno, niko ne može garantovati da i taj isporučioc neće ostati bez gasa u slučaju nekog novog spora. Treba napomenuti da smo u vrijeme spomenute krize, kad je 15 zemalja bilo njome pogođeno, ostali bez gasa 60 sati. I tada smo reagovali efikasno koliko smo mogli, pa smo našli drugog isporučioca iz alternativnog pravca preko Mađarske. Predsjednik Boris Tadić jeste osigurao da nam Srbija pomogne tih prvih deset sati, ali smo mi poslije pet dana pozajmljivali gas Srbijagasu.