{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ogromne posljedice odlaska grčkih banaka s Balkana

S
6.12.2013. u 12:38
1
7
Ogromne posljedice odlaska grčkih banaka s Balkana
1
Ogromne posljedice odlaska grčkih banaka s Balkana
Foto: AFP
Balkanske zemlje veoma su pogođene ekonomskom krizom u EU, a naročito slabljenjem bankarskih sistema za koje su bile vezane, navode finansijski analitičari.
Prije izbijanja krize u EU, grčke banke bile su važan faktor na Balkanu. One su u više od 1.900 ekspozitura zapošljavale 23.000 ljudi i raspolagale kapitalom od 70 milijardi eura.

Osim austrijskih i italijanskih, grčke banke sa udjelom od 15 posto u ukupnom kapitalu svih banaka na Balkanu bile su važne za domaće ekonomije. Kod njih su građani mogli da dobiju kredite.

Pet godina nakon izbijanja ekonomske i finansijske krize u Grčkoj sve se promijenilo.

Iako su njihove poslovnice u inostranstvu ostvarivale dobit, grčke banke su zbog nedostatka kapitala u domovini bile prisiljene da povlače svoj kapital iz susjednih država.

Na taj način u balkanskim zemljama povećana je nestašica kredita.

Zapadni Balkan i te kako osjeća posljedice krize u EU. Razlog za to je velika ekonomska vezanost za Uniju. Zemlje iz te regije dvije trećine svoje trgovinske razmjene ostvaruju sa članicama EU.

Smanjenje izvoza na to tržište i smanjenje stranih investicija, kao i pad uplata iseljenika u domaće banke, doveli su do negativnog, odnosno samo minimalnog rasta.

Posljedice su katastrofalne. Trećina stanovnika zapadnog Balkana živi u siromaštvu, nezaposlenost je ogromna i sve je više onih koji napuštaju domovinu u potrazi za nekim boljim životom.

Neki analitičari smatraju da bi balkanske zemlje ovu krizu mogle da iskoriste za provođenje strukturnih reformi.

Za ekonomski prosperitet važno je kvalitetno obrazovanje. A baš je ono problematično na Balkanu u odnosu na zapadnoevropske zemlje - smatraju analitičari, a prenosi Deutsche Welle.

Rješavanju tog problema nije pomoglo ni osnivanje novih (privatnih) univerziteta.

Ista stvar je i sa srednjim školama. Škole za proizvodna zanimanja često se na zapadu Balkana smatraju "školama za one koji su zakazali".

Za usklađivanje obrazovanja i ekonomije potrebno je da svaka zemlja zna u kojem pravcu se treba razvijati idućih deset ili 15 godina, navode analitičari.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: