Direktor Deutsche Bank Josef Ackermann morao se zadovoljiti s devet miliona eura, a odmah iza njega je direktor Siemensa Peter Löscher.
Kako primećuje DW, za direktore njemačkih preduzeća, koja su u nacionalnom indeksu akcija DAX, kriza je prošla, barem što se tiče njihovih plaća.
Također, za razliku od prethodnih godina, direktor s najvećom zaradom u 2010. dolazi iz proizvodnih grana privrede, a ne iz uslužnih djelatnosti.
Od zarade pojedinačnih menadžera još veći utisak ostavljaju zarade članova upravnih odbora, u prosjeku 2,9 miliona eura, 22 posto više nego 2009, i isto toliko kao 2007, godine koja je prethodila svjetskoj finansijskoj krizi.
Najveće zarade, šest i po miliona godišnje, imali su članovi upravnog odbora Deutsche Bank.
Direktori kompanije za njegu kože Beiersdorf i Komerzbanke na dnu su tabele s godišnjom zaradom ispod milion eura.
Čitav Upravni odbor koncerna za proizvodnju kamiona i mašina MAN ostvario 190 posto veću zaradu nego prošle godine.
Glavni direktori preduzeća za proizvodnju čelika Tisen Krup zaradili su 163 posto više nego prošle godine, dok su šefovi koncerna za proizvodnju čipova Inineon povećali zaradu za 118 posto.
Gunter Fridl, profesor ekonomije na Tehničkom univerzitetu Munchen, koji je sa Udruženjem za zaštitu akcionara izradio ovu studiju, izjavio je kako se pretpostavlja da se zarada orijentira na opći rast plaća.
No, ovog puta se zarada orijentirala na rast indeksa akcija DAX koji je povećan za 7,26 posto, što je znatno veći skok od rasta plaća.
Neki koncerni, prisutni u DAX, promijenili su pravila u sistemu zarade i povećali fiksnu plaću, pa je tako informatička kompanija SAP povećala fiksnu zaradu menadžera za više od 50 posto.
Predsjednici upravnih odbora zarađuju u Njemačkoj u prosjeku 4,5 miliona eura, što je nešto manje u odnosu na kolege u Švicarskoj, ali znatno više od vrhunskih menadžera u Francuskoj.
Ipak, evropski menadžeri sa zaradama ne mogu ni da priđu biznismenima u Sjedinjenim Američkim Državama koji godišnje u prosjeku zarađuju 12 miliona eura.
Međutim, Udruženje za zaštitu akcionara opominje da je granica dostignuta, a njegov predsjednik Ulrih Hoker upozorava na opasnost od prevelikog rasta zarada.
"Riječ je o maksimalnim primanjima, u koje nisu uračunati bonusi za penziju. Nama kao zaštitnicima akcionara je važno da izbjegnemo opadajuće i rastuće trendove", kazao je on.
Hoker smatra da su menadžerske plate iznad 10 miliona eura godišnje "neprimjerene" i da "mogu da naruše socijalni mir u zemlji".
