Novi problem
8

Bivši inžinjer tvrdi da putnici Boeinga 787 mogu ostati bez kisika u slučaju dekompresije

D. B.
Bivši inžinjer tvrdi da putnici Boeingovih aviona 787 Dreamliner mogu ostati bez kisika ukoliko u kabini iznenada dođe do dekompresije, piše BBC.

John Barnett tvrdi da testiranja pokazuju da bi četvrtina sistema za kisik mogla biti nefunkcionalna te da ne bi radili ukoliko bi bili potrebni. On tvrdi da su nefunkcionalni dijelovi namjerno ugrađeni u avione na proizvodnoj traci u jednoj Boeingovoj fabrici.

Boeing odbacuje optužbe i tvrdi da su svi njegovi avioni napravljeni po najvišim standardima kada je riječ o sigurnosti i kvalitetu.

Kompanija se našla na udaru nakon katastrofalnih nesreća u kojima su učestvovali avioni 737 Max.

Barnett je bivši inžinjer koji se bavio kontrolom kvaliteta, a za Boeing je radio 32 godine sve do penzionisanja u martu 2017. godine. Od 2010. godine je bio zaposlen kao menadžer za kvalitet u Boeingovoj fabrici u North Charlestonu u Sjevernoj Karolini.

Ovo postrojenje je jedno od dva u kojima su pravljeni avioni 787 Dreamliner, najmoderniji avioni koji se koriste na dugim linijama širom svijeta.

Pedesetsedmogodišnji Barnett tvrdi da je zbog žurbe u proizvodnji kompromitovana sigurnost.

On je 2016. godine otkrio probleme sa sistemom kisika namijenjenim za hitne situacije. Ovaj sistem treba održati posadu i putnike živim ukoliko kabina izgubi pritisak. Tada se iz stropa trebaju spustiti maske koje putnici i posada mogu koristiti za disanje.

Bez tog sistema bi posada i putnici izgubili svijest za manje od jedne minute, a na velikim visinama i za 20 sekundi. Rezultat je oštećenje mozga, pa čak i smrt.

Slučajevi iznenadne dekompresije su veoma rijetki, ali se jedan dogodio 2018. godine kada je avion kompanije Southwest Airlines ostao bez prozora nakon što su ga pogodili ostaci oštećenog motora. Putnik koji je sjedio blizu prozora je zadobio ozbiljne povrede, a potom je i preminuo. Ipak, drugi su mogli koristiti maske za disanje te su preživjeli.

Barnett je otkio da se neke boce kisika nisu aktivirale kada su trebale, testirao je 300 sistema, a 75 nije radilo kako treba. To znači da je zatajilo 25 posto sistema. Njegovi pokušaji da se problem riješi bili su neuspješni, jer nije naišao na razumijevanje Boeingovih menadžera. On se 2017. godine žalio američkom regulatoru - Federalnoj administraciji za avijaciju, ali se ništa nije dogodilo jer je Boeing tvrdio da radi na rješenju problema.

To nije jedina Barnettova optužba jer on tvrdi da Boeing nije poštovao vlastite procedure i pratio dijelove tokom procesa sklapanja, zbog čega su neki neispravni dijelovi "izgubljeni" On tvrdi da su radnici pod pritiskom ugrađivali i dijelove iz kanti za smeće koji nisu zadovoljili standarde. To se dogodilo najmanje u jednom slučaju kada je to menadžer znao. On tvrdi da se tako radilo kako bi se uštedjelo na vremenu.

FAA je 2017. godine ustanovio da se ne zna lokacija 53 dijela aviona te da se smatraju nestalim. Boeingu je naređeno da to riješi, a kompanija je potvrdila da je obavila potrebne aktivnosti.

Barnett trenutno tuži Boeing da je ugrozio njegovu karijeru zbog problema koje je istakao, a to je u konačnici navodno dovelo do penzionisanja. Boeing tvrdi da je on imao plan za odlazak u penziju te da se penzionisao dobrovoljno. Iz Boeinga su dodali da uposlenicima nude brojne kanale za prijave problema i žalbe.

Međutim, Barnett nije jedini koji je kritikovao Boeing jer su to učinile još četiri osobe među kojima su trenutni i bivši uposlenici. Oni su kontaktirali FAA i prijavili potencijalne probleme. Jedan od menadžera Boeinga zaduženih za proizvodnju modela 737 Max se žalio na iscrpljenost radnika zbog visokog tempa rada duži period, zbog čega su uposlenici namjerno ili nesvjesno zaobilazili standardne procedure. Taj menadžer je dodao da prvi put u životu oklijeva dozvoliti svojoj porodici da leti Boeingovim avionom.

Ipak, Boeing i dalje tvrdi da vrši rigorozne provjere kako bi avioni bili sigurni, kao i da se obavljaju brojni testni letovi i inspekcije.

Barnett je duboko zabrinut za sigurnost aviona u čijoj proizvodnji je učestvovao.

"S obzirom na moje višegodišnje iskustvo i historiju avionskih nesreća, vjerujem da je samo pitanje vremena kada će se nešto veliko dogoditi s modelom 787. Molim se Bogu da griješim", poručio je Barnett.