biznis
0

Belenzada: Zadnji trenutak da se spasi industrija u RS

FENA
Obrad Belenzada
Obrad Belenzada
Zadnji je trenutak za spašavanje industrije u Republici Srpskoj, apel je Konfederacije sindikata koja je s tim ciljem pokrenula inicijativu i predložila konkretne mjere nadležnim entitetskim vlastima.

Ulaganja u metaloprerađivačku industriju bila bi, smatraju, opravdana, a oporavak bi bio moguć u kratkom periodu.

"Loši koncepti, koji nisu uvažavali razvojne interese, nedostatak političke volje za razvoj, zakasnjelo restrukturiranje preduzeća, dugovi, uz još nekoliko loših poteza 'ugušili' su preduzeća, radnici su ostali bez posla, privatizacija je loše provedena, a alternativne strategije razvoja nisu dale još nikakve rezultate. Svi su izgubili, a i danas imamo potpunu dezorijetiranost u kom pravcu treba poći", ukazuje predsjednik Konferederacije sindikata Obrad Belenzada.

Ipak, smatra da je još moguć razvoj prerađivačke, a posebno metalske industrije.

Prethodne kostatacije i postojeće stanje u prerađivačkoj industriji, govore u prilog da se mora prekinuti s dosadašnjom praksom deindustrijalizacije.

Proces privatizacije treba završiti, ali, navodi Belenzada, uz insistiranje na dosljednom provođenju ugovora i stalnom monitoringu, a u slučaju kršenja i minimalnih odstupanja, ugovore o privatizaciji treba raskinuti.

Treba napusti dosadašnju politiku spasavanja firmi koje nisu mogle opstati na tržištu, a razvoj je, smatraju, moguć samo pod nadzorom i uz pomoć države te uz strane investicije koje treba privući.

I reprivatizacija (kupovina preduzeća od Vlade RS-a) nije se pokazala efikasnom, jer izvršna vlast kupuje preduzeća i ništa bitno ne preduzima da bi se ona učinila efikasnim.

"Restrukturiranje i inžinjering su bolni procesi i u suštini znače počinjanje ispočetka na sasvim novim, tržišnim osnovama", navodi Belenzada i dodaje da te restrukturirane firme treba da vode stručni i dobro plaćeni ljudi, a vlast ih mora pomagati i jačati s ciljem da postanu jake i moderne te nosioci razvoja određenih prostora.

Konfederacija sindikata, između ostalog, predlaže i uključivanje fakulteta i instituta u stimuliranju inovacione aktivnosti u preduzećima, školovanje inženjerskog i "majstorskog" kadra, zatim iznalaženje tržišta putem konzularno-diplomatske mreže, kao i da se javne nabavke prilagode potrebama domaćih preduzeća.

Stvaranje pogodnijeg poslovnog okruženja vide u smanjenju taksi i poreza, donošenju zakona za sigurnije poslovne poduhvate te rasterećenje preduzeća pretvaranjem ranijeg duga u akcije.

Ovakva opredjeljenja, ocjenuju u ovom sindikatu, podrazumijevala bi i da se s rješavanja socijalnih pređe na rješavanje privrednih problema te da se u odnosu na administrativne poslove počne da favorizira proizvodni rad, a smanji administracija, koja se nagomilala u ogromnom broju.