Garanciju da će poštivati sva pravila ICTY-a dok je na slobodi dao je i sam Župljanin, ali i premijer Republike srpske Milorad Dodik.
Župljanin je zahtjev podnio 14. maja, a tražio je da bude oslobođen već od 18. maja.
Župljanin traži da početak suđenja čeka na slobodi kako bi se bolje pripremio za predstojeći proces. Obavezuje se da će u tom periodu biti na teritoriji RS-a, u Banjoj Luci.
“Imam namjeru da se vratim u Haag, da očistim svoje ime i povratim svoju čast”, napisao je Župljanin u pismu kojim lično garantuje da će se vratiti prije početka suđenja.
U garanciji Vlade RS-a od 23. aprila ove godine stoji, između ostalog, da će oni organizovati Župljaninovo osiguranje dok je na njihovoj teritoriji, te da će se brinuti o njegovoj ličnoj sigurnosti; da će odmah obavijestiti Sekretarijat MKSJ-a u slučaju postojanja bilo kakvih prijetnji za sigurnost optuženog; da će obezbijediti provođenje optuženog u slučaju bijega; da će snositi troškove prijevoza optuženog od mjesta preuzimanja do mjesta u RS-u gdje će boraviti...
Stojan Župljanin je uhapšen nakon devet godina skrivanja, 11. juna 2008. godine u Srbiji, a u Haag je prebačen deset dana kasnije.
Tamošnje tužilaštvo tereti ga zajedno s Mićom Stanišićem za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, te progon, istrebljenje, ubistva, mučenja i nehumana djela tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Stanišić je u to vrijeme bio ministar unutrašnjih poslova "Srpske Republike BiH", dok je Župljanin bio načelnik regionalnog Centra službi sigurnosti u Banjoj Luci, te savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.
Na teret im se stavlja i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s Radovanom Karadžićem, koji čeka početak suđenja u Haagu, Momčilom Krajišnikom, koji je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora, Biljanom Plavšić, koja je nakon priznanja krivnje osuđena na 11 godina zatvora, i drugim visokim funkcionerima RS-a.
Tribunal još uvijek nije odgovorio na zahtjev o privremenoj slobodi za Stojana Župljanina.
