Znate li šta je "tehnofašizam"? Manifest kompanije Palantir izazvao žestoke optužbe

Palantir Technologies je na društvenim mrežama objavio sažetak knjige "The Technological Republic" izvršnog direktora Alexa Karpa i šefa korporativnih poslova Nicholasa Zamiske, piše Al Jazeera.

U tekstu se iznosi niz političkih i kulturnih stavova koji daleko nadilaze uobičajene poruke tehnoloških kompanija, uključujući poziv na uvođenje nacionalne službe, "moralnu" dužnost firmi da učestvuju u odbrani države i naglašavanje nužnosti "tvrde moći" kako bi, kako navode, slobodna i demokratska društva opstala.

U objavi se tvrdi da tehnološki sektor ima "obavezu da učestvuje u odbrani nacije" i da je razvoj AI oružja praktično neizbježan.

Autori insistiraju na pobuni protiv "psihologizacije moderne politike", kritikujući građane koji se previše emocionalno vezuju za svoje političke predstavnike i identitet. Kritičari ovakav poziv da se ljudi manje zanimaju za politiku vide kao pokušaj skretanja pažnje sa spornih političkih pozicija same kompanije i spremnosti da radi s vladama koje ograničavaju slobode.

Posebnu pažnju izazvao je dio koji govori o "plitkom iskušenju praznog i šupljeg pluralizma" i tvrdnji da bezuslovna inkluzivnost previđa da su neke kulture i potkulture stvarale "čuda", dok su druge "prosječne, pa čak i regresivne i štetne". Mnogi su ovaj naglasak na kulturnim hijerarhijama protumačili kao ideološki zaokret prema ekskluzivističkim i autoritarnim stavovima.

Eliot Higgins, osnivač istraživačke platforme Bellingcat, ironično je poručio da je "potpuno normalno" da tehnološka kompanija objavi manifest koji, kako kaže, napada demokratske norme.

"Također je važno biti jasan ko iznosi ove argumente. Palantir prodaje operativni softver odbrambenim, obavještajnim, imigracijskim i policijskim agencijama. Ove 22 tačke nisu filozofija koja lebdi u praznini, već javna ideologija kompanije čiji prihodi zavise od politike koju zagovara", upozorio je Higgins.

Belgijski filozof tehnologije Mark Coeckelbergh opisao je Palantirovo pozicioniranje kao primjer "tehnofašizma". Bivši grčki ministar finansija i ekonomista Yanis Varufakis ocijenio je da je Palantir praktično signalizirao spremnost "da nuklearnom Armagedonu doda AI prijetnju opstanku čovječanstva".

Preduzetnik i geopolitički komentator Arnaud Bertrand tvrdi da je kompanija razotkrila opasnu "ideološku agendu" i dodaje: "Oni zapravo govore 'naši alati nisu namijenjeni da služe vašoj vanjskoj politici. Namijenjeni su da nameću našu'."

Palantir, osnovan 2003. godine od Alexa Karpa i Petera Thiela uz podršku investicionog fonda CIA-e In-Q-Tel, izrastao je u jednu od najuticajnijih firmi za analitiku podataka, s ugovorima s vladama, vojskama i korporacijama širom svijeta. Kompanija je profitirala na post-11. septembar obavještajnim poslovima, a kasnije je širenjem na Evropu i Bliski istok dodatno učvrstila veze s sigurnosnim aparatima.

Pod Karpovim vodstvom Palantir je intenzivno angažirao bivše pripadnike izraelske jedinice 8200 za sajber obavještajni rad.

Nakon objave "strateškog partnerstva" s Izraelom u januaru 2024., kompanija je, koristeći presretnute komunikacije, satelitske snimke i druge digitalne izvore, počela pomagati u izradi baza ciljeva za izraelsku vojsku u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali. Kritičari tvrde da ti sistemi doprinose kreiranju tzv. "kill lista" u ratu koji opisuju kao genocidan.

Palantir je ranije bio ključni partner američkih sigurnosnih agencija tokom administracije Donalda Trumpa, posebno u oštroj imigracionoj politici. Organizacije za ljudska prava optužuju ga da je svojim alatima omogućio nadzor i profiliranje migranata i drugih osoba kroz ogromne baze ličnih podataka, uključujući medicinske, čime su dovedeni u pitanje privatnost i pravna zaštita. Amnesty International navodi da "Palantir ima historiju flagrantnog nepoštivanja međunarodnog prava i standarda" u vezi s kršenjem prava migranata u SAD-u i kontinuiranom isporukom AI proizvoda i usluga izraelskim vojnim i obavještajnim strukturama.

Dok političari u SAD-u i Evropi sve glasnije preispituju utjecaj Palantira, u Velikoj Britaniji posebno se vodi žustra rasprava oko korištenja njegovih rješenja u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS).

Poslanici koji se zalažu za prijevremeni raskid ugovora vrijednog 330 miliona funti opisali su Palantir kao "užasan" i "sramotan", a ni sama vlada nije krila da je "ništa nije oduševljena" političkim stavovima firme. Šef Palantira u Velikoj Britaniji Louis Mosley brani kompaniju tvrdeći da ona nema interes za zdravstvene podatke pacijenata i da služi samo kao alat za efikasnije upravljanje resursima zdravstvenog sistema.