Znate li koja je zemlja prva dala ženama prava da biraju i budu birane: Desilo se na današnji dan 1906. godine

Ovim revolucionarnim činom Finska je pretekla sve velike svjetske sile i dala jasan signal da demokratija bez učešća žena nije potpuna demokratija.

U to vrijeme Finska nije bila nezavisna država, ali je imala visoki stepen autonomije unutar Ruske imperije. Politička situacija bila je napeta – u pozadini je bila tzv. Prva ruska revolucija (1905), kada su narodi pod ruskom vlašću počeli tražiti veća prava i slobode. U Finskoj je to rezultiralo velikim narodnim protestima, štrajkovima i zahtjevima za parlamentarnu reformu.

Kao rezultat tih pritisaka, 1. juna 1906. godine donesen je novi Zakon o izborima, kojim je ukinut dotadašnji staleški sistem zasnovan na privilegijama aristokratije i crkve. Umjesto toga, uspostavljen je jedinstven i univerzalan izborni sistem – i što je najvažnije – bez rodne diskriminacije.

Prva među jednakima

Finska je time postala prva zemlja u svijetu koja je ženama dala puno biračko pravo – i aktivno (da glasaju) i pasivno (da budu birane). Prije Finske, nekoliko zemalja, poput Novog Zelanda (1893), jeste priznalo pravo glasa ženama, ali nijedna nije dopustila da se žene kandiduju na izborima.

Na prvim izborima održanim 1907. godine, u novi, reformisani jednodomni parlament (Eduskunta) izabrano je 19 žena od ukupno 200 poslanika. Među njima je bila i Miina Sillanpää, koja će kasnije, 1926. godine, postati prva ministrica u finskoj vladi.

Tih 19 žena nisu bile tek simbolična prisutnost – one su aktivno učestvovale u raspravama, predlagale zakone i borile se za prava radnika, djece i žena. Njihov izbor predstavljao je globalni presedan i otvorio vrata ženskom političkom angažmanu u mnogim drugim zemljama.

Feministkinje kao snaga promjene

Do ove promjene došlo je zahvaljujući neumornom radu niza aktivistkinja i društvenih pokreta, među kojima se ističe Suomalainen Naisliitto (Finsko žensko udruženje), osnovano još 1884. godine. Žene su se decenijama borile za pravo glasa, koristeći argumente jednakosti, pravde, ali i ekonomskih i moralnih koristi koje donosi njihovo učešće u političkom životu.

Promjene u Finskoj nisu prošle bez otpora – konzervativni slojevi društva smatrali su da ženama nije mjesto u politici, no val modernizacije i pritisak naroda nadjačali su te stavove.

Naslijeđe koje traje

Danas, više od 100 godina kasnije, Finska se smatra jednom od najprogresivnijih zemalja svijeta kada je riječ o ravnopravnosti spolova. Žene su redovno zastupljene u vladi, parlamentu, akademskoj zajednici i poslovnom svijetu. Tokom 2000-ih, Finska je imala i predsjednicu države – Tarju Halonen, koja je bila na toj funkciji od 2000. do 2012. godine. Također, 2019. godine funkciju premijerke preuzela je Sanna Marin, koja je tada postala najmlađa šefica vlade u svijetu.

Ali sve to počelo je upravo 1. juna 1906. godine, kada je Finska pokazala svijetu da pravednije društvo nije samo ideal, već i politička odluka koja mijenja historiju.

Na današnji dan prisjećamo se tog izuzetnog iskoraka, koji je dao glas polovima koji su dotad bili isključeni, i pokazao da demokratija može biti istinski univerzalna – ako se za to dovoljno hrabro i odlučno borimo.