Zbog zagađenog zraka godišnje umre 3 miliona ljudi, broj će se udvostručiti do 2050. godine
U svijetu svake godine prijevremeno umre više od tri miliona ljudi zbog izloženosti zagađenom zraku, pokazali su podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Do 2050. godine bi se taj broj mogao povećati na čak 6,6 miliona ljudi.
Izloženost štetnim česticama u zraku doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća.
"Ukupan broj umrlih zbog HIV-a i malarije iznosi 2,8 miliona ljudi godišnje. To je pola miliona manje od broja ljudi koji umru zbog zagađenog zraka godišnje", izjavio je Jos Lelieveld, profesor sa Max Plaanck instituta za hemiju u Njemačkoj.
Emisija štetnih gasova koji nastaju ood goriva korištenih za kuhanje i grijanje, posebno u Indiji i Kini, ima najeveći utjecaj na smrtnost u svijetu.
"Kada ljudi govore o zagađenju zraka, oni misle da industrija i saobraćaj imaju najveći utjecaj na globalno prijevremeno umiranje, a ne na emisije koje nastaju u domaćinstvima i agrikulturu", dodao je Lelieveld.
Najveća smrtnost po glavi stanovnika je zabilježena u Zapadnopacifičkoj regiji, a nakon toga slijede istočni Mediteran i jugoistočna Azija.
U istraživanju su analizirani izvori emisije štetnih gasova i čestica u urbanim i ruralnim okruženjima. Niskokvalitetna goriva korištena za kuhanje, grijanje i odlaganje otpada dovode do velikog broja prijevremenih smrtnih slučajeva u Aziji, uključujući Kinu, Indiju, Bangladeš, Indoneziju i Nepal.
Emisije povezane s agrikulturom su najopasnije u istočnim dijelovima SAD-a, Evropi, Rusiji, Turskoj, Južnoj Koreji i Japanu. Nakon toga dolazi saobraćaj i proizvodnja energije. Amonijak koji proizvode gnojiva i domaće životinje se miješa sa drugim izvorima zagađenja zraka te znatno utječu na smanjenje kvalitete zraka.
Na Bliskom Istoku, u Sjevernoj Africi i Centralnoj Aziji prirodni izvori zagađenja, kao što su pješčane oluje, dominantan su uzročnik smrtnosti, piše CNN.
Lelieveld tvrdi da rješenja za borbu protiv zagađenja moraju biti osmišljena posebno za svaku zemlju, a najviše pažnje treba obratiti na agrikulturu.
