Ko je imao koristi?
0

Zbog rušenja brane u Ukrajini 150 tona mašinskog ulja se izlilo u rijeku, drastična promjena na frontu

I. M.
Nedavno je cijeli svijet obišla vijest u rušenju brane hidroelektrane Kahovskaja u Ukrajini i nekontrolisanom izlijevanju vode zbog koje su pod vodom ostale desetine ukrajinskih naselja.

Uništenje brane hidroelektrane Kahovskaja u regiji Herson izazvala je veliku poplavu, a prema posljednjim informacijama koje je saopštila ukrajinska vlada, više od 80 naselja bilo u zoni poplave. Oko 40.000 ljudi treba da bude evakuisano. Saopšteno je da je uslijed nekontrolisanog izlijevanja vode nestalo najmanje sedam osoba, a o informacija o poginulim još uvijek nema.

Objavljeni su i fotografije iz svemira na kojima se vidi kolika je šteta nanesena Hersonu te kako je izgledao prije i nakon proboja hidroelektrane Kahovskaya.

Fotografija Hersona prije poplava
Fotografija Hersona prije poplava
Fotografija Hersona poslije poplava
Fotografija Hersona poslije poplava

Prema Zelenskom, uništavanje brane i akumulacije je udarac za životnu sredinu, nakon čega će se priroda morati oporavljati decenijama.

"Cijeli svijet će znati za ovaj ruski ratni zločin, zločin ekocida. Namjerno uništavanje brane i drugih hidroelektrana od strane ruskih osvajača je ekološka bomba masovnog uništenja. Radi vlastite sigurnosti, svijet sada mora pokazati da Rusija ne može da se izvuče sa takvim terorom“, rekao je Zelenski.

Utjecaj na situaciju na frontu. Ko je dobio prednost?

Bez sumnje, rušenje brane je stvorilo veliku opasnost za stanovnike poplavljenih područja od kojih su mnogi ostali bez svojih domova. Međutim, izlijevanje vode itekako utjecalo i na tok rata u Ukrajini.

Posljednjih dana sve je aktuelnija priča o ukrajinskoj kontraofanzivi te se više puta pojavljivale lažne informacije o početku nastupa. Međutim, zvanične potvrde do sada nije bilo. Umjesto toga, ukrajinska vojska je objavila video u kojem je zatražila za tišinu u informativnom prostoru poručivši da planovi vole tišinu aludirajući na kontraofanzivu.

O konkretnim planovima nastupa ukrajinske vojske ništa nije bilo poznato, ali incident sa branom će sada zasigurno otežati prelazak Dnjepra te značajno usporiti ili onemogućiti bilo koju akciju koja je eventualno bila planirana na ovom području.

Svakako, okolnosti koje će otežati ukrajinsku kontraofanzivu, u tom smislu, korisne su za Rusiju. Međutim, rušenje brane je ovom slučaju napravilo je veliku štetu na teritorijama koje je okupirala Rusija. Stoga, dok Ukrajinci optužuju Rusiju za rušenje brane, Rusi uzvraćaju optužbama Ukrajine.

Velika je razlika u tome da na vojnom polju, iako ruski vojnici ne mogu napredovati, uspjeli su "zakomplikovati" situaciju za suprotnu stranu, a štetu će osjetiti uglavnom civilno stanovništvo teritorija okupiranih u ovom ratu, ali i Krima koji može ostati bez pitke vode.

Ekološka katastrofa ogromnih razmjera

Nekontrolisano izlijevanje vode već je napravilo ogromnu štetu za ekologiju, kada će se voda zaustaviti nije poznato te kolikih je zaista razmjera ova katastrofa još uvijek nije poznato.

Ukrajinske vlasti su izvijestile da je 150 tona mašinskog ulja dospjelo u Dnjepar kao rezultat uništenja hidroelektrane Kahovskaja, a postoji opasnost od curenja više od 300 tona. Koliko je ozbiljno ovo zagađenje i koje će biti posljedice toga pojasnio je Nikolaj Denisov, geograf i jedan od osnivača švicarske ekološke neprofitne organizacije Zoi Environment Network.

"Naravno, ovo je jako loše. Ovdje također morate uzeti u obzir koji zagađivači će biti odneseni u vodu sa drugih teritorija. 450 tona je oko četiri-pet željezničkih cisterni, ne tako malo. A ako takva količina ulja jednim potezom ode do Dnjepra koji brzo teče, sve će se to odmah proširiti. Ali s druge strane, treba pogledati šta je na putu vode. Koliko benzinskih pumpi, skladišta goriva i maziva, naftnih derivata i pesticida itd. A mi ne možemo znati tačno šta će biti poplavljeno i u kojoj mjeri", rekao je.

Na pitanje da li je moguće nekako prevazići posljedice ovakvih poplava dok se brana ne obnovi te šta se može učiniti, Denisov je poručio da se na brzinu izlijevanja vode ne može utjecati i da je to prirodan proces.

"Može se, naravno, nešto ispumpati, ali tu se otvara pitanje pristupa poplavljenim područjima, dostupnosti pumpi i struje. Ali ako je područje poplava veliko, onda se sve to ne može ispumpati. Općenito, ostaje samo čekati dok voda ne ode", rekao je.

Da li se brana može obnoviti?

Prema nekim procjenama, za izgradnju će biti potrebno godinu i po dana u normalnim uslovima. Ali s obzirom na to da se radi o području zahvaćenom ratom, teško je procijeniti koliko će trebati vremena da se brana ponovo izgradi.