Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trumpu

Svećenici su bili "nevoljni" da izaberu papu iz globalne sile, rekao je jedan kardinal za Politico. Ali na kraju, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika u svijetu, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za onoga koji bi, vjerovatno, mogao djelovati kao protivteža impulzivnom američkom predsjedniku.

To nije bilo sasvim slučajno, tvrdi Politico. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima su bili svjesni da je Robert Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Chicagu, vođa koji bi mogao predstavljati alternativni glas Trumpu.

Iako to nije bio glavni faktor odluke, koja je bila vođena suptilnijim internim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao pružiti protivtežu Trumpovoj retorici bio je “dodatni dar,” rekao je jedan svećenik za Politico.

Od njega se očekuje, prema mišljenju progresivnih posmatrača, da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trumpu, a koji je bio favoriziran od strane Franje, općenito podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je historijski progonila.

Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od pape Lava XIV se također očekuje da nastavi Franjinu politiku davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći u katoličkom svijetu navodno je bila ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.

Možda najveće pitanje po kojem se Trump i novi papa ne slažu jeste migracija.

Dok predsjednik SAD-a nastavlja s masovnim deportacijama migranata, Lav je "za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne", rekao je ovaj izvor briselskog lista.

"On je sigurno problem za Trumpa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Trump prezire – one koji govore španski. Korištenje španskog i italijanskog jezika, a ne engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak navečer bilo je namjerno okrutno s Prevostove strane", rekao je crkveni historičar Alberto Melloni.

Walter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal prestar da učestvuje u konklavi, rekao je za Politico da je migracija bila "veoma važno pitanje" među kardinalima tokom pretkonklavnih susreta, koji često imaju ogroman utjecaj na konačan ishod.

Pitanje migracije bit će važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa "ima mnogo iskustva s tim."

Leoovo mišljenje o Trumpovoj administraciji već je jasno.

Nalog na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritikovao stav Trumpove administracije prema migraciji u aprilu. I nakon što je u četvrtak obukao bijeli papinski ogrtač, Leo nije gubio vrijeme u predstavljanju sebe kao glasa u odbranu migranata, osuđujući "zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva" među onima koji nemaju vjere — što se može protumačiti kao referenca na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.

Ali poticaj za izbor Prevosta nije bio isključivo o čovjeku u Bijeloj kući.

Više od Trumpa, možda se radilo i o širem, korozivnom utjecaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su naročito tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegovu vlast, zbog čega su se neki zapitali hoće li se američka Crkva na kraju odlučno odvojiti od Svete Stolice.

To je situacija koju crkveni vođe ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Kardinali prepoznaju da “bez američke crkve nema crkve,” rekao je jedan vatikanski insajder za Politico.

Kada su kardinali izabrali Prevosta mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u liječenju tih podjela.

“On će sigurno imati utjecaj na američku Crkvu, jer je Amerikanac i iz Chicaga, koji je više otvoren, više progresivan,” rekao je učesnik konklave.

Ukazao je i na to da je Lav XIV već signalizirao spremnost na pomirenje s tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palaču, raskošnu rezidenciju u Vatikanu koja je bila dom prethodnih papa prije nego što se Franjo preselio u skromniji Santa Marta dom za goste.

Preseljenje u palaču je "kao da kaže desnici: ‘Nismo protiv vas,’” rekao je taj izvor. On je insistirao da novi papa nema želju antagonizirati konzervativce, s obzirom na to da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila za "jedinstvom."

Novi papa bi mogao i "reinterpretirati", bez ukidanja, neke od Franjinih kontroverznijih progresivnih poteza, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istospolnim zajednicama, rekao je kardinal Jean-Claude Hollerich, progresivni nadbiskup Luksemburga.

Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edward Feser, katolički profesor filozofije na univerzitetu Pasadena City, sugerirao je na X-u da, iako teologija novog pape naginje progresivizmu, on djeluje kao “razuman čovjek koji bi se mogao odgovoriti od nekih Franinih problematičnih odluka.”

Značajno je da se Prevost već lično sastao s uticajnim američkim kardinalom Raymondom Burkeom, tvrdokornim kritičarem Franje koji se stalno žalio na napore pokojnog pape da ograniči tridentsku misu, stariju verziju latinske mise koju favoriziraju tradicionalisti.

Taj potez je izazvao nelagodu među nekim umjerenima, a jedan je za Politico rekao da se boji da bi tradicionalisti mogli postati "sila u Crkvi" nakon što je Franjo uspio uglavnom smanjiti njihov utjecaj.

Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti najvatrenije snage Trumpovog svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migraciji.

Nakon Prevostovog uzdizanja, Laura Loomer, američka krajnje desna politička aktivistkinja i Trumpova savjetnica, bijesno je izjavila kako se radi o “woke marksističkom papi” i ustvrdila da je “anti-Trump, za otvorene granice, i totalni marksist kao papa Franjo,” dodajući da je “odvratno” što je sada on zadužen za Vatikan.

Značajno je da Loomer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape znači čak i nevjernicima u Washingtonu.

Steve Bannon, bivši glavni strateg Donalda Trumpa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog papu rođenog u SAD-u bio glas protiv njegovog starog šefa. To je bio “najgori izbor za Trumpovske katolike,” rekao je Bannon, nazivajući izbor Lava XIV “antitrumpovskim glasom globalista."

Ali kardinal Hollerich, koji je bio blizak Franji, rekao je da to nije sasvim tačno.

“Nismo izabrali anti-Trumpa, izabrali smo učenika Isusa,” rekao je.