Zbog čega Izrael postaje Trumpova noćna mora: Bogati donatori uz Netanyahua, ali građani Amerike sve više kontra

Samo u 2025. godini Netanyahu se čak pet puta sastao s američkim predsjednikom, a njihovi samiti su pratili istu matricu.

Netanyahu bi javno obasipao Trumpa pohvalama i lijepim riječima, američki predsjednik bi najavio da će se SAD dodatno angažovati u pomoći Izraelu, a onda bi radili "kontrolu štete" i u medije puštali informacije o navodnim "burnim sastancima" i "ozbiljnim prijetnjama".

Ništa drugačije nije bilo ni ovoga puta, imajući u vidu da je Trump najavio da će se potencijalno ponovo uključiti u udare protiv Irana, najvećeg regionalnog suparnika Izraela, što je naljutilo njegovu bazu glasača koja se protivi angažmanu američkih trupa na Bliskom istoku.

Da bi se situacija malo smirila, američkim novinarima su otkrivene informacije o sukobu Netanyahua i Trumpa, ovoga puta o Zapadnoj obali. Sve po već viđenoj matrici koja se ponavlja čak peti put u godini na izmaku.

Međutim, kontekst iza odnosa Trumpa i Netanyahua je zapravo puno dublji i može američkom predsjedniku naštetiti na domaćem frontu.

Realnost se promijenila: Izrael više nije "zajednička vrijednost" većine građana u SAD-u

Izrazito pozitivan odnos prema Izraelu je od formacije ove države 1948. godine jedna od najkonstantnijih stvari unutar američke politike. Bilo da je predsjednik dolazio iz Demokratske ili Republikanske stranke, Izrael je bio partner koji se ne mijenja, a to je išlo uz sveobuhvatnu podršku građana SAD-a.

Ankete u posljednjih 40 godina pokazuju da je podrška za Izrael među Amerikancima rijetko bila ispod 60 posto, te da je 1991. godine iznosila čak 79 posto, u jeku Zaljevskog rata.

Razlog za to je bio jednostavan - Izrael je i dalje dobijao podršku Amerikanaca na osnovu historijskog konteksta, iz perspektive SAD-a, u kojem je osnovana ova država.

Jednostavnije rečeno, Izrael je bio viđen kao globalno izvinjenje Jevrejima za Holokaust, te je viđen kao država koja se izdigla iznad kritike, bez obzira na okolnosti.

Ova situacija je održavana tako što su mediji u SAD-u vrlo limitirano prenosili vijesti koje su bile negativne o Izraelu, u kontekstu njihovog sukoba s Palestincima u Gazi i Zapadnoj obali. Takva slika se, dakle, mogla održati jer je lagano mogla biti iskontrolisana.

Međutim, izraelska agresija na Gazu koja je trajala dvije i po godine, a koja je rezultirala u ubistvu više od 70.000 Palestinaca, promijenila je situaciju, a razlog za to su društvene mreže, odnosno način na koji Amerikanci dolaze do informacija.

Građani SAD-a, kao i drugih zemalja na zapadu, sada se većinom informišu na društvenim mrežama koje je izrazito teško, pa skoro i nemoguće, kontrolisati na način da se limitira sadržaj koji je tu dostupan. Time su, kada je u oktobru 2023. godine započeta izraelska invazija na Gazu, Amerikanci po prvi put u historiji imali priliku da vide nešto realniju sliku iz Bliskog istoka.

Na društvenim mrežama poput TikToka i X-a, bez obzira na pojedine pokušaje cenzure, Amerikanci su mogli vidjeti fotografije i snimke iz Gaze koji pokazuju realnost koju su Palestinci proživljavali decenijama prije toga.

Pristup novim informacijama je samim tim promijenio i sliku Izraela u SAD-u, pa je ova zemlja od glavnog partnera u očima građana Amerike pala na najniži nivo podrške u historiji.

Tako je u 2025. godini podrška Izraelu među građanima SAD-a, prema anketama, pala na nešto više od 30 posto, a uporedo je rasla i podrška za Palestince.

Vladi u Tel Avivu nisu pomogle ni agresivne kampanje koje su plaćane milione dolara, a koje su naglašavale da je "Izrael prvi napadnut" te da je to zemlja koja je "bastion slobode i liberalizma". Javno mnijenje se promijenilo, a ni kraj rata nije pomogao Izraelu da oporavi svoju popularnost među građanima Amerike.

MAGA krenula u otvoreni rat protiv "izraelskih agenata" među Trumpovim pratiocima

Podrška za Izrael je također pala zbog drugačijeg političkog konteksta u kojem se nalazi SAD, odnosno konkretno onaj dio glasača u Americi koji pripada pokretu "MAGA" (Make America Great Again), a koji bezuslovno stoji iza Trumpa.

Trump je došao do drugog mandata u Bijeloj kući djelomično i obećavajući da će voditi politiku "America First" (Amerika na prvom mjestu, engl.), što su mnogi shvatili kao okončanje miješanja Washingtona u strane sukobe i promovisanje tuđih interesa.

Upravo ti dijelovi Trumpove osnovne baze glasača su prvi okrenuli leđa Izraelu, a okidač su bili američki napadi na Iran, što je unutar MAGA grupe bilo percipirano kao "izdaja politike America First".

Time je započet ozbiljan "građanski rat" unutar MAGA-e kojeg, koliko god se trudili, ne mogu ignorisati Trump i njegovi saradnici. MAGA se, suštinski, podijelila na dvije grupe, u odnosu na to da li podržavaju Izrael, te su započeli verbalni sukob koji bi mogao kulminirati raspadom Trumpove glasačke baze na dva dijela.

Imajući u vidu trendove javnog mnjenja, Trump bi, kao populista kakav jeste, trebao stati na stranu "America First" dijela njegove baze, ali je u kontekstu američke politike to mnogo komplikovanije, prvenstveno zbog drugog faktora, pored broja glasača, koji ima ogroman utjecaj na ishode političkih procesa u SAD-u.

Donatori i dalje stoje uz Izrael, a u igri su desetine miliona dolara

Veliki donatori koji su u velikoj mjeri finansirali kampanju američkog predsjednika 2024. godine jednostavno i dalje stoje uz Izrael, što se neće promijeniti u dogledno vrijeme.

Najveći donator među njima je svakako Miriam Adelson, koja ulaganje svog novca uvjetuje podrškom Izraelu, gdje je služila vojsku. Kao osoba s "neograničenom" količinom novca, gubitak njenih donacija mogao bi predstavljati ogroman problem za Trumpa.

Pored Adelson, i druge grupe, poput AIPAC-a, vežu svoju podršku i donacije, koje iznose desetine miliona dolara, isključivo uz pitanje Izraela, zbog čega je voditi kampanju eksplicitno protiv Izraela na nacionalnom nivou u SAD-u bilo smatrano "političkim samoubistvom".

Ipak, novac kojeg donose donatori, koliko god moćan, ne može biti zamjena za glasove, posebno kada uzmemo u obzir da ove grupe traže otvorenu i glasnu podršku za Izrael kada traže političare kojima će donirati.

U ovom trenutku, a to se posebno odnosi na Trumpa koji nakon turbulentne prve godine u Bijeloj kući ne smije rizikovati da rasparčava svoju bazu, postavlja se pitanje o isplativosti zamjene otvorene podrške za historijski nepopularan Izrael za nekoliko miliona dolara u političkim donacijama.

Trump, u tom širem kontekstu, gubi daleko najviše. Veliki broj glasača koji su podržali Trumpa 2024. godine, a koji se ne identifikuju kao "MAGA", već su ga napustili jer u prvoj godini nije ispunio glavna obećanja, vezana za rastuće cijene u SAD-u.

Samim tim, dijeljenje MAGA-e na dva dijela, i još pri tome stajanje na stranu onog dijela grupe koji otvoreno podržava Izrael, mogla bi biti "smrtna kazna", u političkom smislu, za Trumpa i Republikansku stranku.

Ako u 2026. godini, a posebno pred "midterms" izbore zakazane za novembar, Trump i republikanci nastave s dosadašnjom politikom, Demokratska stranka bi "ni kriva ni dužna" mogla doći do velike pobjede, iako i među njihovim članstvom bukti sukob baš po pitanju podrške Izraelu.

Američki predsjednik će do novembra, a vjerovatno i mnogo ranije, morati da napravi izbor, a sve miriše na to da će ispred glasača izabrati donatore, što bi se moglo pokazati kao historijska greška.