Ukupna pomoć na koju će moći računati te zemlje popela se na 50 milijardi eura. Na prošlom sastanku u decembru EU je također udvostručila pomoć s 12,5 na 25 milijarda za zemlje s teškoćama u bilanci plaćanja i sada je ta svota ponovno udvostručena. Pomoć iz toga fonda već su iskoristile Mađarska i Latvija, a očekuje se da će ubrzo pomoć tražiti i Rumunija.
Čelnici EU-a dogovorili su se da Međunarodnom monetarnom fondu ponude 75 milijarda eura pozajmica i traže da se njegova kapitalna sredstva povećaju na 500 milijarda dolara. To će stajalište zastupati na idućem samitu G-20, skupine najrazvijenijih zemalja i zemalja razvoju u početku aprila u Londonu.
Britanski premijer Gordon Brown rekao je da će zajmovi MMF-u biti ponuđeni u izvanrednim okolnostima. "To je novac koji će biti osiguran kao pozajmica MMF-u, što će mu omogućiti da pomogne zemljama u teškoćama", rekao je Brown.
Umjesto najave novih fiskalnih poticaja, što traže Sjedinjene Američke Države, čelnici EU-a traže da se najprije provedu sadašnje mjere iz plana za oporavak gospodarstva, da se pojača nadzor svjetskoga financijskog sustava te uspostavi nova financijska arhitektura u svijetu kako bi se uklonili uzroci sadašnje krize.
Čelnici EU-a dogovorili su se i o jačanju veza sa šest istočnih susjeda, nekad dijelova bivšega Sovjetskog saveza - Ukrajinom, Gruzijom, Azerebajdžanom, Armenijom, Moldavijom i Bjelorusijom. Za tih šest zemalja EU će do 2013. izdvojiti 600 milijuna eura. Novi mehanizam pod nazivom "Istočno partnerstvo" bit će službeno pokrenut 7. maja na samitu u Pragu.
Po prihvaćenoj deklaraciji EU s tim zemljama namjerava sklopiti nove ugovore o suradnji u zamjenu za demokratske reforme i uspostavu tržišnog gospodarstva. Plan predviđa postupno stvaranje zone slobodne trgovine s tim zemljama.
Budući da je riječ o zemljama s područja koje Rusija smatra svojom zonom utjecaja, prenosi Hina, vrlo je vjerojatno da Moskva neće blakonaklono gledati na taj korak Evropske unije.
