{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Završio samit EU-a o ekonomskoj krizi

F
20.3.2009. u 21:21
0
0
Završio samit EU-a o ekonomskoj krizi
0
Završio samit EU-a o ekonomskoj krizi
Foto: Reuters
Čelnici zemalja članica Evropske unije dogovorili su se u petak na samitu u Bruxellesu da će udvostručiti pomoć za članice EU-a izvan eurozone koje su najpogođenije krizom.
Ukupna pomoć na koju će moći računati te zemlje popela se na 50 milijardi eura. Na prošlom sastanku u decembru EU je također udvostručila pomoć s 12,5 na 25 milijarda za zemlje s teškoćama u bilanci plaćanja i sada je ta svota ponovno udvostručena. Pomoć iz toga fonda već su iskoristile Mađarska i Latvija, a očekuje se da će ubrzo pomoć tražiti i Rumunija.

Čelnici EU-a dogovorili su se da Međunarodnom monetarnom fondu ponude 75 milijarda eura pozajmica i traže da se njegova kapitalna sredstva povećaju na 500 milijarda dolara. To će stajalište zastupati na idućem samitu G-20, skupine najrazvijenijih zemalja i zemalja razvoju u početku aprila u Londonu.

Britanski premijer Gordon Brown rekao je da će zajmovi MMF-u biti ponuđeni u izvanrednim okolnostima. "To je novac koji će biti osiguran kao pozajmica MMF-u, što će mu omogućiti da pomogne zemljama u teškoćama", rekao je Brown.

Umjesto najave novih fiskalnih poticaja, što traže Sjedinjene Američke Države, čelnici EU-a traže da se najprije provedu sadašnje mjere iz plana za oporavak gospodarstva, da se pojača nadzor svjetskoga financijskog sustava te uspostavi nova financijska arhitektura u svijetu kako bi se uklonili uzroci sadašnje krize.

Čelnici EU-a dogovorili su se i o jačanju veza sa šest istočnih susjeda, nekad dijelova bivšega Sovjetskog saveza - Ukrajinom, Gruzijom, Azerebajdžanom, Armenijom, Moldavijom i Bjelorusijom. Za tih šest zemalja EU će do 2013. izdvojiti 600 milijuna eura. Novi mehanizam pod nazivom "Istočno partnerstvo" bit će službeno pokrenut
7. maja na samitu u Pragu.

Po prihvaćenoj deklaraciji EU s tim zemljama namjerava sklopiti nove ugovore o suradnji u zamjenu za demokratske reforme i uspostavu tržišnog gospodarstva. Plan predviđa postupno stvaranje zone slobodne trgovine s tim zemljama.

Budući da je riječ o zemljama s područja koje Rusija smatra svojom zonom utjecaja, prenosi Hina, vrlo je vjerojatno da Moskva neće blakonaklono gledati na taj korak Evropske unije.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: