Zatvorena vrata samita u Pekingu kriju žestoku svađu: Zašto je Xi Jinping izgubio kontrolu pred Trumpom?

Tokom razgovora o Japanu, Xi je povisio ton i postao vidno uzrujan, što je iznenadilo američke zvaničnike jer ova tema uopće nije bila spominjana u pripremnim razgovorima uoči samita, piše Financial Times.

Nakon što je kineski lider verbalno napao Takaichi i osudio rast japanskih izdvajanja za odbranu, Trump je uzvratio tvrdnjom da Tokio mora zauzeti odlučniji sigurnosni stav zbog rastuće prijetnje iz Sjeverne Koreje. Ostalo je nejasno da li je Trump u istom kontekstu spomenuo i Kinu, koja zapravo predstavlja najveću sigurnosnu brigu Japana.

Christopher Johnstone, bivši visoki zvaničnik Bijele kuće za pitanja Japana, izjavio je da Xijev "zajedljivi pristup" Japanu i pokušaj iskorištavanja Trumpove želje za stabilnim odnosima SAD-a i Kine zapravo samo potvrđuju i opravdavaju potrebu Tokija za sigurnosnom samostalnošću.

"Xijev nedostatak samosvijesti je nevjerovatan. Njegovi vlastiti potezi ubrzavaju uspon mnogo snažnijeg Japana", rekao je Johnstone, dodajući da antijapanska retorika Pekinga nema podršku van granica Kine, dok Tokio istovremeno jača veze s regionalnim partnerima poput Australije, Filipina i Južne Koreje.

Odnosi Pekinga i Tokija drastično su pogoršani od novembra, kada je Kina bijesno reagovala na izjavu premijerke Takaichi da bi kineski napad na Tajvan predstavljao "egzistencijalnu prijetnju" Japanu, što bi opravdalo raspoređivanje njihove vojske radi samoodbrane.

Ko se zapravo naoružava?

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Japan da je povećao vojni budžet za 9,7 posto u 2025. godini, tvrdeći da "maska 'zemlje mira' spada" i da Japan klizi ka neomilitarizmu.

S druge strane, Kina, koja ima drugi najveći vojni budžet na svijetu, prošle godine je povećala izdvajanja za 7,4 posto, dostigavši ogromnu cifru od 336 milijardi dolara, što je 31. uzastopno godišnje povećanje. Japan je istovremeno na odbranu potrošio 62 milijarde dolara.

Zvanični Tokio u svojim dokumentima Kinu označava kao "najveći strateški izazov", a nacrt odbrambenog izvještaja za 2026. godinu izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih vojnih incidenata i sve dublje vojne saradnje Pekinga i Moskve.

Zabrinutost u Tokiju zbog savezništva sa SAD-om

Javna podrška Trumpa premijerki Takaichi je izostala nakon njenih komentara o Tajvanu, što je izazvalo nervozu u Tokiju uoči samita u Pekingu. Iako je Trump na povratku u Washington nazvao Takaichi iz predsjedničkog aviona Air Force One, detalji razgovora nisu objavljeni. Visoki američki zvaničnik kratko je prokomentarisao da je Trump istakao "duboko poštovanje prema japanskom narodu i blizak lični odnos s premijerkom".

Ipak, Tokio ostaje zabrinut zbog stanja američko-japanskog saveza pod novom Trumpovom administracijom. Strahove produbljuju najave uvođenja carina saveznicima, ali i kašnjenje isporuke 400 projektila Tomahawk. Japan je ove projektile naručio za "protivudarne" snage protiv Kine, a SAD su nedavno obavijestile Tokio o ozbiljnim odgodama isporuke zbog rata s Iranom.

Dodatni nemir među američkim saveznicima izazvala je i Trumpova izjava u Pekingu kojom je rekordni paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 14 milijardi dolara nazvao dobrim "pregovaračkim žetonom" u odnosima s Kinom. Kineska ambasada u SAD-u nije željela komentarisati Xijeve izjave sa samita, ali su poručili da Japan mora "zaustaviti svoju nepromišljenu kampanju remilitarizacije". Kabinet japanske premijerke odbio je dati komentar.