Na društvenim mrežama se objavljuju fotografije američke evakuacije helikopterom iz Saigona 1975. godine i također američke evakuacije helikopterom iz Kabula. Ova dva događaja porede i analitičari i američki kongresmeni - i demokratski i republikanski.
Fotograf Hubert van Es je zaslužan za, kako je naveo BBC, već slavnu fotografiju na kojoj se vidi kako brojni ljudi na krovu zgrade u Saigonu idu prema helikopteru. To se desilo pri završnici vijetnamskog rata.
Šta je značio pad Saigona
Vijetnamski rat je značio borbu između komunističkog Sjevernog Vijetnama, podržanog od Sovjetskog Saveza i drugih komunističkih zemalja, i Južnog Vijetnama, a čiji su saveznik bile i Sjedinjene Američke Države i druge Zapadne zemlje. To je bio jedan od najskupljih i najdužih ratova u kojem je SAD učestvovao. Trajao je 20 godina i ekstremno je podijelio Amerikance.
Sintagma "pad Saigona" se odnosi na glavni grad Južnog Vijetnama iz 30. aprila 1975., a kada su komunističke snage ušle u ovaj grad. Američka vojska se iz Južnog Vijetnama povukla 1973., a Južni Vijetnam se već dvije godine kasnije predao. Komunisti su potom grad imenovali po njihovom lideru Ho Chi Minhu.
Kao i u slučaju Kabula, grad je pao puno brže nego što je SAD to očekivao. Prilikom ulaska komunističke vojske u Saigon, SAD su evakuisale 7.000 svojih državljana, stanovnika Južnog Vijetnama i drugih stranih državljana. Riječ je o američkoj operaciji nazvanoj "Česti vjetar".
Da li je poređenje sa Kabulom primjereno
U međuvremenu je rat u Vijetnamu postao iznimno nepopularan među Amerikancima. Poginulo je 58.000 američkih vojnika i na njega su potrošene milijarde dolara. Za neke je ishod ovog rata bio snažan udarac poziciji SAD-a u međunarodnim odnosima.
Kasnije se ustalio izraz "vijetnamski sindrom", a koji označava nespremnost građana SAD-a da podrže vojnu intervenciju u inostranstvu. Kao što je i ranije navedeno, mnogi američki političari su poredili dva spomenuta događaja.
"Ovo je Saigon Joea Bidena. Ovo je kastastrofalan propust na međunarodnoj pozornici koji nikada neće biti zaboravljen", poručila je republikanska kongresmenka Elise Stefanik.
No, general Mark Milley ne misli da je ovo poređenje primjereno.
"Ne vidim da je to slično. Možda griješim, ko zna. Ne možete predvidjeti budućnost, ali talibani nisu poput vojske Sjevernog Vijetnama. To nije slična situacija", istakao je Milley.
Prema pisanju BBC-a, ako se simbolika obje fotografije stavi po strani, onda razlike zaista postoje.
Pad Saigona je uslijedio dvije godine nakon američkog povlačenja. S druge strane, evakuacija iz Kabula se desila u trenutku kada je američka vojska već napuštala Afganistan.
Sada predstoji analizirati kakve će biti posljedice po Bidenovu političku karijeru. Profesor Američkih studija na Univerzitetu Nottingham Cristopher Phelps smatra da će ovo, kako je izjavio, nesumnjivo povrijediti Bidena. Ocijenio je da će se ovaj čin posmatrati kao gubitak i eventualno kao sramota, bez obzira da li je to politički pošteno ili ne, piše BBC.
