Zašto se Beč oslobađa od asfalta, kako potroši 170 miliona eura od parkinga i kako finansira gradnju metroa

Saobraćajem upravlja tako da njegovo stanovništvo na što većem prostoru može ispuniti jednu od osnovnih ljudskih funkcija, a to je kretanje, hodanje, pješačenje.

To čini i pretvaranjem saobraćajnica i parkirališta u pješačke zone i zelene površine. Istovremeno se intenzivno razvijaju javni prijevoz i biciklistička infrastruktura. Dakle, cilj je da građani svakodnevne potrebe mogu zadovoljiti bez korištenja automobila.

Upravljanje parkiralištima

Gradske službe Beča su nam detaljnije objasnile kako rade na ostvarenju navedenog cilja. To se prvenstveno odnosi na upravljanje parkiralištima, kao segmentom saobraćaja kojim mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini neadekvatno upravljaju.

Naime, jedna od mjera kojom nastoje saobraćaj učiniti što funkcionalnijim jeste internetska platforma parken.at, na kojoj su na njemačkom i engleskom dostupni svi podaci o javnim parkiralištima u Beču i ostalim austrijskim gradovima. Sadržani su podaci o lokacijama parkirališta, kolika je cijena parkiranja, koja je vrsta parkirališta itd.

Među tim parkiralištima su Park and Ride (P+R) parkirališta, koja su u blizini stajališta javnog prijevoza i cjenovno su povoljnija onima koji parkiraju na njima i koriste javni prijevoz.

Posebni su uslovi parkiranja na javnim parkiralištima za one koji žive u stambenim zgradama.

Naime, u cijelom gradu postoji zona kratkog parkiranja, što znači da se parkiranje na javnim parkiralištima od ponedjeljka do petka između 9 i 22 sata mora platiti. U toj zoni je moguće parkirati maksimalno dva sata, uz posjedovanje parking karte ili "mobilnim parkiranjem" (plaćanjem preko mobitela).

S druge strane, ako neko parkira u okrugu u kojem živi, može parkirati neograničeno. Postoje izuzeci za zaposlene i privredne subjekte. U pojedinim poslovnim ulicama su posebni uslovi parkiranja, što se odnosi i na dužinu parkiranja.

Za stanare koji imaju parkirnu dozvolu u pojedinim gradskim općinama rezervirana su parkirališta. Među tim stanarima su i osobe s invaliditetom, koje mogu parkirati neograničeno i bez dodatnih troškova.

U ovom gradu se ne tretiraju posebno domaćinstva koja imaju više od jednog automobila, u smislu da eventualno plaćaju naknadu zato što imaju više od jednog automobila.

Pitali smo nadležne u austrijskom glavnom gradu zašto sukcesivno uklanjaju parkinge.

"Javni prostor u gusto naseljenom gradu je ograničen. Klimatske promjene zahtijevaju transformaciju javnog prostora, kako bi se poboljšao kvalitet života. Zato je važno optimalno koristiti postojeće površine i učiniti ih dostupnim za različite potrebe. To uključuje i smanjenje prostora za motorni individualni saobraćaj", odgovorili su.

Dakle, stvara se više prostora za boravak napolju, rekreaciju, kretanje i aktivnu mobilnost, a to je nešto se radi pod sloganom "Oslobodimo se asfalta" - sa ulica i trgova se skida asfalt te pretvaraju se u zelenije i ugodnije površine.

Širenjem prostora za pješake i razvojem biciklističke infrastrukture omogućava se, kako su napomenuli, prelazak na klimatski neutralnu i aktivnu mobilnost.

Kada je u pitanju biciklistička infrastruktura, u ovoj godini bit će izgrađeno još 12,5 kilometara staza i traka. U ovu infrastrukturu je u posljednjih pet godina uloženo 190 miliona eura.

Korištenje novca od parkinga

Beč je tokom prošle godine od naplate parkinga imao prihod od 177,6 miliona eura, što izgledno nije konačni iznos jer još nije odobren konačni finansijski izvještaj.

Taj prihod se koristi za održavanje saobraćajnica i nabavku opreme za nadzor saobraćajnica dok se prihod od parkirnih kazni koristi kao pomoć za socijalno ugrožene.

Javni prijevoz

Javni prijevoz je prvi izbor mnogih onih koji žive u Beču, odnosno gotovo dvije trećine stanovništva ovog dvomilionskog grada nikada ili rijetko koristi automobil.

To govori o kvalitetu javnog prijevoza, baš kao što o kvalitetu govori i to da gradsko preduzeće za javni prijevoz Wiener Linien 60 posto svojih troškova finansira iz vlastitih prihoda.

Upravo je razvoj javnog prijevoza jedna od osnovnih mjera za destimulaciju korištenja automobila. Između ostalog, to podrazumijeva postojanje jedne od najvećih tramvajskih mreža na svijetu, adaptivno upravljanje semaforima te posebne trake za autobuse i tramvaje.

S obzirom na to da je izgradnja podzemne željeznice (metroa) vrlo skupa, privredni subjekti plaćaju poseban porez, kojim se finansira izgradnja metroa. Skupo jeste, ali mnogo znači.

"Produžetkom metro linije U2 i uvođenjem linije U5 stvara se prostor za dodatnih 300 miliona putnika godišnje, rasterećuju se linije i omogućavaju nova presjedanja", ukazali su iz gradskih službi Beča.

Koncept "15-minutnog grada"

Ovo je jedan od gradova koji se razvija prema konceptu "15-minutnog grada", što podrazumijeva da stanovništvo svoje svakodnevne potrebe može zadovoljiti pješačenjem u trajanju do 15 minuta od mjesta stanovanja. To je policentrična gradska struktura koja se razvija od 1984. godine.

Kako su obrazložili, riječ je o mreži biciklističkih i pristupačnih pješačkih staza, dobroj dostupnosti javnog prijevoza, odgovarajućim prizemnim zonama s mješovitim sadržajem, poput trgovina, te atraktivno uređenim i funkcionalnim javnim prostorom.

Kao primjer za to su istakli nove projekte urbanog razvoja Seestadt Aspern, Sonnwendviertel i Nordbahnhof (Sjeverna željeznička stanica).

Pitanje izgradnje saobraćajnica

Mnogi su oni, među kojima preovladavaju vozači, koji smatraju da se izgradnjom novih cesta smanjuju saobraćajne gužve.

Shodno tome, pitali smo nadležne u Beču kakva su im iskustva s izgradnjom novih saobraćajnica - da li su smanjene gužve ili se pak dogodila indukovana potražnja, tj. da je dodatno povećan promet automobila.

"Neke glavne gradske ulice su izgrađene 1970-ih, a automobilski promet iz stambenih zona je preusmjeren u te ulice. To je učinjeno uz smirivanje saobraćaja. Osim toga, intenzivnim razvojem javnog prijevoza značajno je smanjeno korištenje automobila u gradskom saobraćaju i osjetno su smanjene gužve", naglasili su.

Dok je automobil 1970. učestvovao u 40 posto svih putovanja u Beču, danas udio ovog prijevoznog sredstva u gradskim putovanjima iznosi, kako tvrde, 25 posto.

To što na nekim mjestima ima više automobilskog saobraćaja nego ranije posljedica je, kako su naveli, značajnog povećanja broja stanovnika Beča. U poređenju s drugim austrijskim gradovima, ovaj grad i dalje ima najmanju gustoću privatnih automobila na hiljadu stanovnika.

Reakcija stanovništva

Osvrnuli su se i na to kako stanovništvo reagira na mjere kojima se destimulira korištenje automobila.

Naime, napomenuli su da to ovisi o različitim preferencijama i životnim situacijama, ali Bečlije, kako uvjeravaju, u osnovi podržavaju mjere smirivanja saobraćaja.

Tu tvrdnju argumentiraju pozivajući se na podatke iz istraživanja provedenog 2023., prema kojima je više od dvije trećine anketiranih građana podržalo smirivanje saobraćaja, manje parkinga i više zelenih površina.

U tom istraživanju je javni prijevoz ocijenjen s 4,5 dok su pješački prostor i biciklistička mreža dobili dobre ocjene. Kako su zaključili, dobra infrastrukturna opremljenost grada odražava se u tvrdnji: "U Beču se može sasvim dobro živjeti i bez vlastitog automobila", s kojom je saglasno 87 posto ispitanika.