Zašto je Trump naredio napade u Nigeriji i kako su povezani s progonima kršćana

Udari, usmjereni na militante tzv. Islamske države (ISIL) na sjeveru Nigerije, predstavljaju najnoviju inostranu američku vojnu intervenciju na čelu s Trumpom, koji je tokom predsjedničke kampanje 2024. godine obećavao da će izvući SAD iz decenija "beskrajnih ratova".

Šta znamo o napadima?

U svojoj objavi, Trump je naveo da su napadi bili usmjereni na militante Islamske države koji su "napadali i brutalno ubijali, prvenstveno, nevine kršćane, u razmjerama kakve nisu viđene dugi niz godina, pa čak ni stoljećima".

Zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je za Associated Press da su SAD djelovale u saradnji s Nigerijom i da su udari odobreni od strane vlasti te zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije saopćilo je da je saradnja uključivala razmjenu obavještajnih podataka i stratešku koordinaciju.

Zašto je Trump ciljao Nigeriju?

Dijelovi američke desnice godinama pojačavaju tvrdnje da su kršćani izloženi progonu u Nigeriji. U septembru je republikanski senator Ted Cruz zatražio uvođenje sankcija nigerijskim zvaničnicima koji "olakšavaju nasilje nad kršćanima i drugim vjerskim manjinama, uključujući nasilje islamističkih terorističkih grupa".

Tvrdnje o progonu kršćana u inostranstvu postale su snažan mobilizacijski faktor za Trumpovu biračku bazu, a američki predsjednik među svojim najodanijim pristalicama ima evangelističke kršćane.

Ranije ove godine Trump je, pozivajući se na ove zabrinutosti, Nigeriju proglasio "zemljom od posebne zabrinutosti" prema američkom Zakonu o međunarodnoj vjerskoj slobodi, nakon višesedmičnog lobiranja američkih zakonodavaca i konzervativnih kršćanskih grupa. Ubrzo nakon toga naložio je Pentagonu da započne planiranje moguće vojne akcije u toj zemlji. Tada je rekao da bi mogao krenuti "sa svim raspoloživim sredstvima" ukoliko nigerijska vlada nastavi "dozvoljavati ubijanje kršćana".

Postoji li vjerski progon u Nigeriji?

Nigerijska vlada je i ranije, odgovarajući na Trumpove kritike, naglašavala da ekstremističke grupe širom zemlje napadaju pripadnike različitih vjera, a ne samo kršćane, piše The Guardian.

Nigerija je zvanično sekularna država, ali je gotovo ravnomjerno podijeljena između muslimana (53 posto) i kršćana (45 posto), dok ostatak stanovništva prakticira tradicionalne afričke religije. Nasilje nad kršćanima privuklo je značajnu međunarodnu pažnju i često se opisuje kao vjerski progon, ali većina analitičara smatra da je situacija složenija i da napadi imaju različite motive.

Na primjer, smrtonosni sukobi između nomadskih muslimanskih stočara i pretežno kršćanskih poljoprivrednih zajednica proizlaze iz borbe za zemlju i vodu, ali su dodatno pogoršani vjerskim i etničkim razlikama. Otimice svećenika mnogi analitičari više povezuju s finansijskim motivima nego s vjerskom mržnjom, jer se oni smatraju utjecajnim osobama čije zajednice ili organizacije mogu brzo prikupiti novac.

Šta kaže vlada Nigerije?

Nakon napada u četvrtak, nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova pohvalilo je saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je pritom izbjeglo priznati da su američke akcije imale veze s progonom kršćana.

"Terrorističko nasilje u bilo kojem obliku, bilo da je usmjereno protiv kršćana, muslimana ili drugih zajednica, predstavlja napad na vrijednosti Nigerije te na međunarodni mir i sigurnost", navodi se u saopćenju ministarstva.

Uzastopne vlade Nigerije suočavaju se s ozbiljnom sigurnosnom krizom, u kojoj su posljednjih godina ubijene hiljade ljudi, a stotine su otete.

Na sjeveroistoku zemlje Boko Haram i njegove frakcije, uključujući Islamsku državu Zapadne Afrike, od 2009. godine vode pobunu u kojoj su ubijene desetine hiljada ljudi, a milioni su raseljeni. Na sjeverozapadu, teško naoružane kriminalne grupe, često nazivane "banditima", provode masovne otmice i napade koji pogađaju i muslimanske i kršćanske zajednice.

Prošlog mjeseca predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu izjavio je da predstavljanje Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje ne odražava stvarnost.

"Vjerska sloboda i tolerancija su temelj našeg zajedničkog identiteta i takve će i ostati … Nigerija je zemlja s ustavnim garancijama za zaštitu građana svih vjera", naveo je.