Zašto je Putin baš sada, iz "vedra neba", proglasio primirje? Isto je odbio 2022. godine
U takvom kontekstu, Kremlj pokušava preuzeti inicijativu. Ponudom naizgled dobre volje, Moskva sada želi sebe predstaviti kao stranu koja “nudi mir”, a ne kao agresora koji više od decenije pokušava vojno podčiniti Ukrajinu.
No, ukrajinska strana ostaje krajnje oprezna. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina "postupati u skladu s onim što Rusija stvarno uradi", ali je istakao da ruski napadi na više frontova i dalje traju. "Zato ne možemo vjerovati riječima koje dolaze iz Moskve", poručio je.
Sumnje Kijeva nisu bez osnova. Ovo nije prvi put da Putin najavljuje privremeni prekid vatre. U januaru 2023. godine, Kremlj je najavio “praznično primirje”, koje se u praksi nikada nije ostvarilo. Artiljerijska paljba nije prestajala, a ruske snage su nastavile s napredovanjem, naročito u tada ključnom gradu Bahmutu, koji je kasnije pao u ruske ruke, potpuno razoren.
Razlika u kontekstu između 2022. i 2025. godine je očita. Prije tri godine, međunarodna zajednica je pokušavala da zaustavi rat dok je još bio u ranoj, eskaliranoj fazi. Danas, nakon tri godine brutalnog rata punog zločina, milioni Ukrajinaca i dalje trpe, a politička klima se promijenila – pogotovo u SAD-u.
S obzirom na to da Trumpova administracija sve manje pokazuje interes za nastavak aktivne podrške Ukrajini, Putin pokušava iskoristiti trenutak. Ako Rusija ponudi primirje, čak i privremeno i uslovno, može pokušati okrenuti narativ: ako Kijev odbije, Kremlj će to koristiti kao argument da “Ukrajina ne želi mir”, pogotovo ako Bijela kuća bude naklonjena takvoj interpretaciji.
Zato ovaj potez treba čitati prvenstveno kao diplomatski i medijski manevar, a ne kao stvarnu promjenu ruske vojne strategije. Sve dok artiljerija ne utihne i vojne operacije ne prestanu, teško je govoriti o iskrenim namjerama. Ukrajina to zna, i zato njene trupe neće olako položiti oružje.
