WHO
0

Zaraženi bakterijom E. coli ne smiju uzimati antibiotike

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Istraživanje bakterije ECEH-a nastavljeno je u subotu, dok su hiljade ljudi pogođene zarazom, a da se ne zna kako, a devetnaest, od kojih osamnaest u Njemačkoj, podleglo je u borbi s tom opakom bakterijom.

Njemačke novine prometnule su se u detektive, ali nijedan njihov trag nije potvrđen. Stručnjaci su u petak izvijestili da se stanje epidemije stabilizira.

Po pisanju tih listova, bakterija je možda odnijela i 19. život, i to u Brandebourgu, na sjeveroistoku Njemačke. No žrtva, pedesetogodišnjak, bolovao je od više drugih infekcija, pa se sa sigurnošću ne može reći da je uzročnik enterohemoragična E.coli (ECEH).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zaključila je da je riječ o rijetkom obliku bakterije Escherichie coli '0104:H4'. Taj je soj već bio poznat, rekla je organizacija, ali je ovo prvi put da je otkrivena tokom epidemije.

Kako navodi WHO, 12 zemalja je već izvijestilo o slučajevima zaraze tom bakterijom koja uzrokuje krvarenje probavnog sustava, a u najgorem slučaju i zatajenje bubrega (HUS, hemolitičko-uremijski sindrom). Svi su slučajevi povezani s Njemačkom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je u subotu da osobe koje se zaraze smrtonosnom E. coli, zbog koje je 18 ljudi umrlo u EU-u, od kojih 17 u Njemačkoj, ne uzimaju antibiotike. WHO navodi da nisu efikasni ni lijekovi protiv dijareje.

Epidemiologinja WHO-a Andrea Ellis izjavila je da uzimanje antibiotika i lijekova protiv dijareje može pogoršati zadravstveno stanje oboljelih.

No još se ne zna zašto su žene češće žrtve ove zaraze. Referentni Evropski laboratorij za E.coli u Rimu ističe da se nakon provedenih analiza ne može reći kako je povrće izvor zaraze. “Hajka na potrošnju povrća je neopravdana (...) budući da se nakon laboratorijskih analiza ne mogu potvrditi hipoteze da je povrće izvor zaraze”, ističe se u saopćenju objavljenom u subotu.

Taj laboratorij usto upozorava da antibiotike ne treba koristiti u borbi s tom bakterijom, jer su se zasad pokazali nedjelotvorni u njezinu suzbijanju. “Za ovu iznimnu infekciju ne preporučuje se antibiotska terapija koja čak može biti kontraproduktivna jer uzrokuje povećano otpuštanje toksina”, dodaje.

Dakle, zasad je sigurno samo jedno: žarište epidemije je na sjeveru Njemačke, gdje je zabilježena većina smrtnih ishoda. No to ne znači da bakterija dolazi odande.

Njemački tjednik Focus piše u subotu da se bolest možda počela širiti na jednom skupu u Hamburgu na kojem je od 6. do 8. maja sudjelovalo 1,5 miliona ljudi. Prvi slučaj je zabilježen sedmicu dana poslije, u bolničko-univerzitetskom središtu u tom gradu.

Neka pak njemačka glasila, poput tabloida Bild, pišu o namjernoj zarazi tom bakterijom, što je zanijekalo njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Zbog nemjerljivih financijskih gubitaka koje su zbog ove krize pretrpjeli evropski proizvođači povrća, evropski ministri poljoprivrede sastat će se najvjerojatnije u Luxembourgu na vanrednoj sjednici, ali ne prije 17. juna, po diplomatskim izvorima u Bruxellesu.